Netom objavljeni Nacionalni program reformi korektno je pripremljen dokument. No, s obzirom da papir trpi sve, puno je važnije procijeniti koje bi se mjere iz toga plana mogle provesti, a koje će nailaziti na ozbiljne političke prepreke.
U Hrvatskoj su, makar privremeno, prošla vremena velikih stranačkih vođa koji donose odluke u stranačkim krugovima uz marginalnu ulogu parlamenta, pa je zemlja ušla u politički fluidnu fazu demokratskog sazrijevanja. U političkom fluidu krajnje je neizvjesno što može proći, a što ne.
Za provedbu reformi najvažnija je politička fluidnost u Saboru koji usvaja takozvane reformske zakone. Samo u prva četiri mjeseca ove godine vidjeli smo kako neki zastupnici koji nisu podržali vladu podržavaju njen prvi proračun. HDSSB je pak podržao vladu, ali ne i proračun. Takva nepredvidiva potpora vladinim prijedlozima može imati i dobre i loše strane. S dobre strane, više dogovaranja, uvjeravanja i traženja kompromisa može iznjedriti neka trajno uravnotežena rješenja. Više uzajamne kontrole rasutih političkih grupacija može otežati korupciju i dogovore ispod stola. S loše strane, svima se čini kao da će sutra izbori, pa na svakoj temi postoji netko tko aktivira populističke okidače i pokreće blokadu promjena.
U takvim uvjetima, mjere iz Nacionalnog programa reformi treba razvrstati prema šansama za prolaz. Prvu skupinu uvjetno rečeno «lakih» mjera čine mjere koje su provedive uz bolji i stručniji rad same vlade. One vjerojatno neće naići na velike političke prepreke u strankama koje povremeno podupiru vladu, u Saboru i u javnosti. Treću skupinu «teških» mjera čine suprotni slučajevi - mjere kod kojih se mogu očekivati snažni politički otpori. Drugu skupinu «srednje teških» mjera čine među-slučajevi.
Mjere u stupcu desno ne slijede striktno vladin popis od šezdesetak mjera. Grupirane su radi preglednosti, tako da ih ima 27. Od toga sam oko polovice (13) ocijenio uvjetno lakima u političkom smislu. Trinaest uvjetno lakih mjera znači da vlada itekako ima što za raditi u dijelu promjena u malim i lakšim koracima, bez obzira koliko će trajati njen politički vijek i bez obzira na ishode velikih političkih bitaka u Saboru i izvan njega.
To ne znači da srednje teške i teške mjere nisu bitne. Međutim, među njima su neke za koje je upitno isplati li se trošiti političku energiju na njih. Takav je slučaj s porezom na nekretnine. Neke druge srednje teške i teške mjere iznimno su važne, jer se od njih može očekivati pozitivan ekonomski učinak. To se prije svega odnosi na čak šest mjera reforme upravljanja državnim tvrtkama, što uključuje i privatizacije ne-strateških tvrtki.
Vlada koja bi u jednom mandatu riješila sklop problema vezan uz državne tvrtke i uz to provela lake mjere te osigurala proračunsku disciplinu, u ekonomskom bi smislu bila relativno uspješna vlada. Preostaje vidjeti hoće li Oreškovićeva vlada moći provesti makar i lakše mjere uz proračunsku disciplinu i trajati dovoljno dugo da ju se može ocijeniti.
LAKE MJERE Uklanjanje barijera, mjerenje troškova regulacije, procjene učinaka propisa, smanjenje regulacijskih troškova za 25% Smanjenje parafiskalnih nameta za 330M kn do kraja 2016. Reforma sustava javne nabave i e-javna nabava Povezivanje strateškog planiranja i planiranja proračuna uz ocjene fiskalnih programa radi ukidanja neučinkovitih rashoda Poboljšanje upravljanja javnim dugom i smanjenje njegova omjera u odnosu na BDP Jačanje fiskalne odgovornosti: sankcioniranje neprovođenja nalaza Državne revizije, neovisno Fiskalno vijeće, provedba odredbi Fiskalnog pakta EU Analiza poreznog sustava radi identifikacije mogućnosti za smanjenje poreznih stopa Ušteda 500M kuna/god. na naknadama za zaposlenike kroz uređenje kriterija za korištenje automobila, računala, putovanja i sl. Reforma, usklađivanje i digitalizacija zemljišnih knjiga i katastra Otvoreni podaci i transparentnost Reforma sustava socijalne pomoći i uvođenje poticaja za obrazovanje i rad Poticaji za otpise i rješavanje prezaduženosti Povećanje ulaganja u istraživanja i razvoj i poticanje inovacija SREDNJE TEŠKE MJERE Obrazovna reforma: reforma kurikuluma Privatizacija vladina portfelja imovine radi stvaranja prihoda od 500M EUR godišnje Uvođenje sustava nagrađivanja menadžera u državnim tvrtkama Uvođenje jedinstvene metodologije upravljanja i praćenja uspješnosti portfelja državnih tvrtki Smjernice i koordinacija kolektivnog pregovaranja Financijska konsolidacija javno-zdravstvenog sustava TEŠKE MJERE Uvođenje poreza na nekretnine od 2018. Smanjenje vladinih udjela i privatizacija ne-strateških državnih tvrtki Profesionalizacija upravljanja državnim tvrtkama Financijsko i operativno restrukturiranje državnih tvrtki Reforma pravosuđa Reforma javne administracije: digitalizacija, standardizacija troška rada i sustava bonusa i malusa, racionalizacija javnih tijela za 20% Optimizacija organizacije lokalne uprave i samouprave Pomicanje dobi za umirovljenje na 67g. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....