Prema službenim podacima Nacionalnog stožera civilne zaštite, u ovom trenutku od koronavirusa boluje 2305 osoba. Gotovo 600 pacijenata liječi se u bolnici, na respiratoru je 12 pacijenata, a isto toliko ih je prekjučer i preminulo od te bolesti.
Službeni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), s posljednjim podacima od 4. prosinca, govore o 104 prijave oboljelih od gripe, od čega je polovica prijavljena u tom tjednu.
I u jednom i u drugom slučaju riječ je isključivo o prijavljenim slučajevima bolesti, no svi parametri govore da je stvaran broj zaraženih bitno veći.
- Djeluje kao da su svi bolesni. Ne možete nigdje izaći, a da ne čujete da netko šmrca, kašlje, ispuhuje nos ili govori da ga boli glava - kaže Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog društva epidemiologa, i dodaje da trenutno vlada ciklona svih zimskih respiratornih bolesti te da je ponekad teško na prvu znati o kojem virusu se radi.
I Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju HZJZ-a, kaže da je jako mnogo viroza te da je doista teško brojčano iskazati koliko je bolesnih od koje bolesti.
- Naravno, dio oboljelih ne ode doktoru jer ima običnu prehladu, dio se ne testira, podaci liječnika stižu sa zakašnjenjem, no dovoljno je prošetati da se stekne dojam koliko je ‘prehlađenih‘ - kaže Kaić.
Oba epidemiologa slažu se kako je covid i dalje prevladavajuća bolest, te da je trenutno najviše oboljelih upravo od te bolesti, no s obzirom i na cijepljenja i preboljenja, često su kliničke slike blaže tako da je i bitno manje testiranih nego što se to radilo u jeku epidemije.
Pojavila se i trihinela
Ipak, raširene su i druge virusne bolesti, poput rinovirusa, adenovirusa, respiratornog sincicijskog virusa i brojnih drugih.
- Osim virusnih bolesti, primijetili smo i veći broj slučajeva streptokoka, no valja uzeti u obzir da to nisu slične bolesti. Ovdje je riječ o bakterijskoj bolesti koja se liječi antibiotikom i zato je uvijek dobro da se ode k liječniku i provjeri o čemu se radi. Naravno, streptokok ima i neke specifične simptome poput gnojnih čepića na krajnicima, povećanih limfnih čvorova... - pojašnjava Kaić.
Što se gripe tiče, i ona je u porastu, a Venus kaže kako je mislio da će epidemija krenuti ranije.
- Uglavnom se vodimo suprotnom hemisferom, a u Australiji je gripa uranila gotovo mjesec i pol. Ovdje to nije bio slučaj, ali sada možemo očekivati veći porast - kaže Venus. Također, smatra kako smo se s virusima vratili u pretpandemijske godine, kada su u zimsko doba harali brojni virusi.
- Zato ih kolokvijalno i zovemo zimske viroze. Neću reći da nam je došlo na naplatu to što je manje viroza, pa i same gripe, bilo za vrijeme dvije godine epidemije, ali činjenica je da se polako sve vraća. Dakle, maska je štitila i od običnih viroza, koje nisu pronalazile put prijenosa - kaže Venus.
Venus upozorava i na pojavu trihinele. Naime, vrijeme je kolinja i nakon više godina imamo tri slučaja trihinele.
- Prošli tjedan imali smo pravi epidemiološki pothvat. Naime, ljudi odrade kolinje i ne pričekaju nalaz veterinara. Dok rade kobasice, kušaju da vide slanost i dogodi se zlo. Konkretno, bila su tri slučaja, a kako nisu mogli u istom času dobiti recept za lijek, direktno smo iz službe zvali ljekarne - kaže Venus i upozorava da simptomi trihinele u početku jako nalikuju gripi pa se ljudi mogu zabuniti.
Što se simptoma tiče, iako su zimski virusi većinom respiratorni, gripa kao takva uglavnom dođe odjednom s izraženim simptomima. I covid je sličan.
- Druge prehlade uglavnom se sporije razvijaju, pa ih je moguće malo izdvojiti po simptomatici. Krene grebanje grla pa curi nos ili počne kašalj. Gripa uglavnom odmah počne s visokom temperaturom i općom malaksalošću, no, naravno, ovo je teorija i ne mora uvijek biti praksa - smatra Venus i zaključuje da je najvažnije prepustiti liječniku dijagnosticiranje.
Uglavnom se treba voditi s tri parametra, kliničkom slikom, dijagnostikom i epidemiološkim pokazateljima. Jer ako je, primjerice, gripa u uzletu i to govori epidemiološka situacija, naravno da će se uz simptome prvo sumnjati na nju i poslati na testiranje.
Čaj i mirovanje
Što se tiče njege, kod većine virusnih bolesti njega je slična. Izuzev gripe i koronavirusa kod kojih se mogu uzeti antivirusni lijekovi koji bi trebali smanjiti simptome, a očekuje se i da skrate dane trajanja bolesti. No oni se moraju uzeti odmah u početku bolesti. Inače je njega slična, bolest valja odležati, pogotovo u slučaju tih dviju bolesti, a što se samog covida tiče, i ne smijete izlaziti van jer je i dalje na snazi obvezna izolacija bolesnih.
Osim ležanja i uzimanja toplih napitaka te lijekova za ublažavanje grlobolje, eventualno sirupa za kašalj, bolest se liječi simptomatski, odnosno snižavanjem tjelesne temperature, ibuprofenom ili paracetamolom. Hidratacija je osobito važna, uzimanje dovoljno tekućine, ali i balansirana prehrana. Ako više dana imate visoku temperaturu, pogotovo ako je lijekovima ne možete spustiti, važno je otići liječniku. Naime, može se dogoditi da se na virozu preklopi bakterija.
- Također, važno je pratiti disanje, ako je plitko, ako se pojavljuje osjećaj zadihanosti, nužno je potražiti pomoć.
Što se tiče virusa koji djeluju na probavni sustav, poput rotavirusa, kaže Kaić, trenutno je mirno, odnosno može se reći da ih ima sporadično.
Zaključak je dakle, kaže epidemiolog Venus, spektar viroza je šarolik, važno je otkriti o čemu je riječ, ovisno o tome preležati bolest, a maske u zatvorenim prostorima su dobrodošle, jer se tako najbolje štitimo od respiratornih, zimskih bolesti.