NADZORNI ODBOR HRT-A 'Nismo ugrozili poslovanje, učinili smo sve da se normalno nastavi'

ZAGREB - Nadzorni odbor (NO) Hrvatske radiotelevizije (HRT) u utorak se oglasio priopćenjem u kojem ističe da nije ugrozio poslovanje svojim posljednjim zaključkom da HRT nema zakonskog zastupnika i davanjem naloga Ravnateljstvu HRT-a da osigura redovno poslovanje nakon što je 1. listopada istekao mandat v.d. glavnog ravnatelja Siniše Kovačića.

"Nakon što je 1. listopada 2016. istekao mandat v.d. glavnom ravnatelju po sili Uredbe o izmjeni Zakona o HRT-u, Nadzorni odbor HRT-a bio je dužan, u skladu sa svojim zakonskim obvezama i ovlastima, utvrditi tu činjenicu te poduzeti mjere za zaštitu imovine i interesa te zakonitosti poslovanja HRT-a, u okolnostima kada HRT posluje bez odgovorne osobe i zakonskog zastupnika. Ispunjavajući svoju zakonsku obvezu, nismo ugrozili poslovanje HRT-a, naprotiv, poduzeli smo sve mjere kako bi se redovno poslovanje moglo normalno nastaviti", kažu u priopćenju.

NO ističe i da je njihov stav da se javni i programski rad HRT-a koji je usvojen Programom rada i financijskim planom za 2016. može nesmetano odvijati.

"Isto se odnosi i na ostale, tehničke tekuće poslove kao redovnu isplatu plaća, podmirenje obveza dobavljačima, bankama i ostalim vjerovnicima kao i na druge poslove u skladu sa zakonom i općim aktima. Jedino poslovi koji nisu predviđeni planom i predstavljaju neku vrstu dodatnih ili izvanrednih obveza ne mogu se realizirati do imenovanja ravnatelja ili v.d. ravnatelja", smatra NO.

U priopćenju naglašavaju da, upravo u takvim okolnostima, Ravnateljstvo HRT-a inzistira na donošenju novog, trećeg po redu rebalansa financijskog plana, jer se u protivnom neće moći realizirati programski sadržaji jesenske sheme.

"Pritom treba naglasiti da se zahtjev rukovodstva HRT-a za donošenje novog rebalansa, u najvećem dijelu obrazlaže razlozima vanjske suradnje na proizvodnji emisija jesenske sheme, umjesto da se isti programski sadržaj proizvodi u vlastitoj produkciji HRT-a, s vlastitim radnicima, a njih je na dan 30. lipnja bilo 2.849 u radnom odnosu na HRT-u, što je prema Ravnateljstvu HRT-a očito nedovoljno za proizvodnju tih emisija", navode u priopćenju.

Pojašnjavaju da je NO predložio Ravnateljstvu mogućnost izmjene Pravilnika o financijskom poslovanju HRT-a kako bi se omogućila preraspodjela sredstava između različitih grupa proračunskih stavki. Taj je prijedlog, ističu u NO-u, upućen Ravnateljstvu u želji da se planirani programski sadržaji realiziraju bez potrebe donošenja novog rebalansa, trećeg u ovoj godini, ukoliko odredbe Pravilnika doista predstavljaju smetnju preraspodjeli sredstava, potrebnoj za realizaciju planiranih emisija.

"Međutim Ravnateljstvo je odbilo prijedlog izmjena Pravilnika kako ga je Nadzorni odbor predložio, pa je moguće da stvarni razlozi zbog kojih se traži donošenje trećeg po redu rebalansa u ovoj godini, nisu samo programske naravi, o čemu će Nadzorni odbor raspravljati na svojoj redovnoj sjednici zakazanoj za 21. listopada te o tome zatražiti dodatno mišljenje Revizorskog odbora", ističu u priopćenju u kojem se vodstvo HRT-a proziva i za enormno povećanje vanjskih troškova u prvih šest mjeseci ove godine kada su na čelu HRT-a bili Goran Radman, ali i Siniša Kovačić kojemu je mandat v.d. glavnog ravnatelja trajao od početka ožujka do 30. rujna.

"S druge strane, prema računu dobiti i gubitka za prvih šest mjeseci 2016., povećali su se ostali vanjski materijalni troškovi za 51,4 milijun kuna, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zbog čega je Nadzorni odbor HRT-a tražio dodatna pojašnjenje od Ravnateljstva HRT-a, kako bi se objasnili razlozi koji su doveli do takvog enormnog povećanja vanjskih troškova, ali Ravnateljstvo HRT-a još uvijek nije dostavilo traženo obrazloženje, osim obrazloženja zahtjeva za donošenjem novog rebalansa, nekoliko mjeseci prije isteka poslovne godine", tvrdi NO.

U priopćenju postavljaju i pitanje svrhe financijskog planiranja i donošenja financijskog plana, ako se planirani prihodi i rashodi koncem godine novim rebalansima stalno izjednačavaju s onim što je stvarno ostvareno i izvršeno.

"Kada bi se prihvatila takva poslovna politika, tada bi svaki ostvareni poslovni rezultat ujedno značio i potpuno ispunjenje plana, što ne bi odgovaralo stvarnom stanju, a Nadzorni odbor za tako nešto nema mandat", zaključuje NO.