NAJAVLJUJE REFORME, A PREMETAO BI PAPIRE IZ PROŠLOSTI Božo Petrov od SDP-a tražio arhiv SKH koji je Ivica Račan predao još prije 22 godine

Dragi Božo, 13.255 kutija već je 22 godine u Hrvatskom državnom arhivu. Usput, u četvrtak je rasprava o Barišiću. O arhivima možemo nakon toga. Ako ti HDZ dopusti. Ipak je njihovih 80.000 dosjea tamo pohranjeno. Ne daj da te pokolebaju. Ožeži!, napisao je na svojem profilu na Facebooku predsjednik Kluba SDP-a Arsen Bauk, referirajući se na najavu predsjednika Mosta i Sabora, Bože Petrova, da će predložiti izmjene Zakona o arhivu i arhivskoj građi kako bi se arhivi otvorili za sve korisnike, i to u odnosu na građu koja je nastala do 20. prosinca 1990. godine.

Petrov je u svojoj najavi, koja u pozadini ima namjeru provođenja svojevrsne lustracije, posebno apostrofirao dokumentaciju koja je nastala u Savezu komunista Hrvatske (SKH), a koju je naslijedio SDP.

Površan

Petrov, čini se, prije davanja intervjua nije provjerio što se događalo s arhivom SKH, niti kako se ona koristi, pa je izašao s inicijativom koja je, kako su mu odmah poručili iz SDP-a, djelomično besmislena.

- Vlasnik arhivske građe SKH je Republika Hrvatska. Zakon o arhivskoj građi i arhivu koji je donio Sabor 1997. godine to je jasno propisao. U tom pogledu, SDP je samo pravna osoba kod koje se građa stjecajem okolnosti zatekla pa nema zapreke da se zakonom naloži njegova bezuvjetna predaja Državnom arhivu - rekao je Petrov u intervjuu Večernjem listu, ispalivši hitac u prazno jer se građa SKH koju želi predati Državnom arhivu tamo već nalazi.

U reakciji na inicijativu predsjednka Sabora, Bauk je na Facebooku objavio i poveznicu na stranicu Hrvatskog državnog arhiva na kojoj se nalaze podaci o građi Centralnog komiteta SKH nastali u razdoblju od 1941. do 1990. godine.

- Gradivo fonda preuzeto je u HDA na dva načina: spajanjem bivšeg Arhiva Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske (IHRPH) i direktnim preuzimanjem od sadašnjeg SDP-a (oba 1995). Za gradivo CK SKH preuzeto od Instituta postojao je inventar za dio nastao tijekom Drugog svjetskog rata te nešto rukom pisanih sumarnih popisa za građu do 1955. Uz gradivo samog CK SKH preuzeto je i gradivo dijela općinskih komiteta, s popisima. To je gradivo početkom 90-ih prikupio CK, s time da je dio gradiva tih komiteta ostao na terenu i njegova sudbina nije poznata - navodi se na službenim stranicama Državnog arhiva o povijesti građe koju im je predao SDP.

Bivši glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan kaže da je, nakon što je pokojni predsjednik SDP-a Ivica Račan 1995. godine predao kompletnu građu, još manji dio dokumentacije predan Državnom arhivu 2007. godine.

- Postoje zapisinici o primopredaji i u njima je navedeno što je predano, a zakonom je regulirano kako se građa koristi - kaže Dragovan i dodaje da iz zakonskih odredbi proizlazi kako korištenje te arhive odobrava SDP.

- Odobrenje bi jednako tako mogli davati službenici Državnog arhiva. SDP nikada nije uskratio suglasnost za korištenje građe, a jedine zapreke su one koje se tiču podataka o osobama i potrebe za protekom određenog vremena od njihove smrti, u određenim slučajevima sto godina od rođenja - kaže bivši glavni tajnik SDP-a.

HDZ podržava

Govoreći o inicijativi Bože Petrova, glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković navodi da je ona kompatibilna s najavama koje je HDZ prije davao na tu temu.

- Već smo ranije govorili o potrebi da se otvore arhivi jer bez uvida u povijesnu dokumentaciju, nemoguće je suočavanje s prošlošću - kaže Jandroković te naglašava kako povjesničarima mora biti dostupna sva dokumentacija. U tom smislu HDZ podržava izmjenu Zakona o arhivu i arhivskoj građi kojom bi se ukinula obaveza da se za korištenje arhiva CK SKH mora tražiti odobrenje SDP-a. Jandroković ističe da je slobodniji pristup arhivama nužan i za provedbu inicijative premijera Andreja Plenkovića, koji je rekao da će do kraja veljače biti poznat sastav i referentni okriv za djelovanje Povjerenstva za suočavanje s prošlošću.

- Hrvatska mora tražiti konsenzus i odrediti se prema pitanju prošlosti, totalitarnih režima 20. stoljeća, jasno osuditi režim između 1941. i 1945 godine, dakle ustaški režim tijekom kojeg su počinjeni brojni zločini, ali isto tako na trezven način analizirati sve ono što se dogodilo nakon 1945. godine - rekao je nedavno premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, uz napomenu da rasprava o ovim temama nikada nije temeljito provedena u modernoj Hrvatskoj.