Najbolji školski listovi: ‘Učenici su zanimljivo obradili aktualne teme o pandemiji‘

Bilo je zanimljivo vidjeti što su u ovoj školskoj godini, obilježenoj pandemijom i potresima, pripremili učenici u svojim školskim listovima. Shvatili su važnost praćenja aktualnih tema, tako da smo u njima imali priliku vidjeti brojne priloge o online nastavi, pandemiji i podnošenju karantene. Učenici su se bavili tamama kao što je mentalno zdravlje, pa i globalnim #MeToo pokretom.

Bilo je zanimljivo vidjeti različite pristupe obradi sličnih tema u srednjoškolskim listovima, ocijenila je članica žirija Jutarnjeg lista Lana Mindoljević, urednica priloga Like, nakon proglašenja pobjednika natječaja Jutarnjeg lista "Biramo najbolji školski list".

Ovogodišnji pobjednik u konkurenciji osnovnih škola, list Meštri Osnovne škole Ivan Meštrović iz Zagreba, izdvojio se prije svega odlično obrađenom temom broja, a to je fotografija. Kako se baviti fotografijom, kako snimiti dobar prizor, priča o velikanu hrvatske fotografije Toši Dabcu te izbor najboljih fotografija samih osnovnoškolaca samo su neki od dijelova tog temeljito napravljenog dosjea, procijenila je članica žirija Pavica Knezović Belan, urednica časopisa Svijet.

U konkurenciji srednjih škola prvo mjesto osvojio je Labos, školski list zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga. Taj list godinama visoko kotira zahvaljujući bogatstvu sadržaja, a novinarska ekipa prelogovaca ne libi se zaigrati s naslovnicom. Ovaj je put istaknuta tema broja simpatičnog naslova - "Nije lako srednjoškolcu - Zoom, Zoom, Zoom, Zoom", u kojoj obrađuju probleme online nastave. Bave se osebujnim završetkom srednje škole, od tema se izdvajaju koronadnevnici, a iskušali su se i u političkom intervjuu.

Argumentacija

Pobjednički novinarski rad u konkurenciji osnovaca nosi naslov "Vukovarska priča moje Ome" autorice Marcele Marić iz OŠ Ivana Meštrovića. Riječ je o odličnom intervjuu s Vukovarkom Aldionom Martić, bakom autorice teksta, s izvrsnim i dobro plasiranim fotografijama.

Najboljim srednjoškolskim radom proglašen je tekst "Nisam tražila", u kojem autorica Dea Brezak iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga ulazi u genezu pokreta #MeToo. Pohvaljujemo odabir ilustracija uz tekst, koje je izradila učenica Marija Puljak. Baš se aktualnost tema ove godine posebno bodovala.

- Među novinarima osnovnoškolcima svojim mudrim rezoniranjem, dobrim izborom tema i odličnom argumentacijom istaknuo se Martin Kljak iz sedmog razreda, koji je objasnio dinamičan odnos gasera i hejtera te što bi to bilo fleksanje. Zanimljivo, pogotovo nama starijima, koji imamo malo pojma o tinejdžerskom virtualnom svijetu i novim subkulturama. Tekst je objavljen u Zlatarskim iskricama, časopisu koji je dvije godine zaredom proglašavan najboljim u kategoriji osnovnoškolskih novina - komentirala je Pavica Knezović Belan.

Prema mišljenju članova žirija, u nizu zaista kvalitetnih listova pristiglih na natječaj i ove se godine najslabijom točkom čine članci nominirani za tekst godine.

- Ne zato što u školskim listovima nema kvalitetnih članaka; baš naprotiv, vidjeli smo ih zaista mnogo. Problem je u tome što nam se čini da najbolji članci od uredništva i mentora ne dobiju nominaciju. Često se, primjerice, nominiraju intervjui s poznatim osobama. Koliko god intervju bio važna novinarska forma, sama činjenica da je prekoputa poznat i atraktivan sugovornik ne čini takav tekst automatski kvalitetnim: takvim ga čine obrada, vođenje razgovora, zanimljiva pitanja... Zato nas je više veselilo kad su bile nominirane stvarne teme, prepoznate od učenika, iz njihove okoline, uz analizu, sugovornike i stavljanje priče u neki cjelovit kontekst - kaže Lana Mindoljević.

Plasman fotografije

Jasenka Vlašić, zamjenica voditelja grafičke redakcije Jutarnjeg lista, procijenila je da je grafičko oblikovanje u školskim listovima primjereno dječjem uzrastu, kao i mogućnostima škola.

- Veću bi pozornost bilo dobro posvetiti odabiru i plasmanu fotografija jer one su ključne za upotpunjavanje priče i vizualnog dojma čitavog časopisa. Cijenili smo rad novinarskih skupina i njihovih mentora koji su odlučili sami grafički oblikovati svoj list, bez pomoći profesionalnih grafičara i grafičkih studija - kaže Vlašić.