UZBUNA ZA PROIZVOĐAČE DUHANA

NAJKASNIJE ZA DVA MJESECA CIGARETE NESTAJU S PULTOVA Za Vladu nema dileme, pokazivanje cigareta jednako je reklamiranju

Novi zakonski propis štetu donosi svim proizvođačima cigareta, ali najmanju Tvornici duhana Rovinj koja kao domaći proizvođač, ukorijenjen na hrvatskom tržištu, prodaje 50-ak potrošačima manje ili više znanih brendova
Zagreb, 080108.Ilustracija na temu pusenja, pusenje, cigarete, cigareta.Foto : Nina Djurdjevic / Cropix
 Nina Đurđević / Cropix

Uklanjanje cigareta iz oka potrošača , njihovo micanje pod pulteve u trgovinama i sklanjanje gotovo u ilegalu, propis kakav, osim Islanda i Norveške, u EU imaju jedino Engleska, Irska i Finska, u Hrvatskoj bi trebao zaživjeti po hitnoj proceduri u Saboru prije ljetne pauze krajem ovog tjedna, a nakon što ga je prošlog tjedna usvojila Vlada.

Kupci u tami

Novi zakonski propis štetu donosi svim proizvođačima cigareta, ali najmanju Tvornici duhana Rovinj koja kao domaći proizvođač, ukorijenjen na hrvatskom tržištu, prodaje 50-ak potrošačima manje ili više znanih brendova. Zakonom su mnogo više pogođene sve druge kompanije, poput Philip Morrisa ili BAT-a, a najviše, pak, one koje na hrvatsko tržište po njezinom ulasku u EU tek žele plasirati nove brendove cigareta.

Protiv zakona ustali su i u Cehu trgovaca Hrvatske obrtničke komore. Njihov predsjednik Boris Vukelić najavljuje da će lobirati da se u Saboru prihvati amandman kojim bi se malim trgovcima omogućila dulja prilagodba od zakonom predviđena dva mjeseca. Ističe da je u Britaniji prilagodba za to trajala tri godine za velike trgovine, a pet godina za male.

- Velik dio trgovina u Hrvatskoj nudi većinom ili isključivo cigarete Tvornice duhana Rovinj. Mali trgovci nude cigarete svih proizvođača i njihova jedina konkurentska prednost je mogućnost da kupcima ponude široku paletu proizvoda koju mogu usporediti. Ako ih kupcima ne mogu pokazati kupovati će samo one cigarete za koje već znaju - objašnjava Vukelić, ističući da europski propisi ne nalažu nužno donošenje takve regulative.

No, za Vladu oko toga nema dileme: pokazivanje cigareta jednako je njihovu reklamiranju, a reklamiranje duhanskih proizvoda u Hrvatskoj je ionako već odavno stavljeno s druge strane zakona. U Banskim dvorima vjeruju da će potpuna zabrana reklamiranja cigaret na naciju djelovati terapeutski, odnosno da će mnogi zbog toga, u kombinaciji sa stalnim poskupljenjem cigareta, prestati pušiti.

Kutija je isto reklama

- Treba ići korak dalje, na način da se duhan još više skloni od pogleda - objasnila je Vlada u svom prijedlogu izmjena Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, u kojem i kutiju cigareta opisuje kao reklamno sredstvo.

U fokusu novih zabrana posebno je mlađa populacija. Iskustva drugih zemalja, naime, pokazuju da je primjenom ovakvih mjera broj pušača kod mladih smanjen za desetinu.

- Godišnje u Hrvatskoj od posljedica pušenja umre oko 10.000 ljudi, što je grad veličine Makarske - požalio se na sjednici Vlade ministar zdravlja Rajko Ostojić.

Globalno izvješće Svjetske zdravstvene organizacije za 2012. pokazuje da u svijetu godišnje od posljedica pušenja umre više od pet milijuna ljudi. Toj crnoj statistici još valja pribrojiti i oko 600.000 smrti zbog pasivnog pušenja. Pušenje je uzrok čak 12 posto smrtnosti u stanovništvu od 30 godina na više.

Dok je pušenje u EU uzrok smrti za četvrtinu muške populacije, u Hrvatskoj je ono uzrok smrti za 28 posto muškaraca. Podaci, upozoravaju u Vladi, ukazuju na rani početak pušenja u Hrvatskoj, kao i na velik udio pušača u mladoj generaciji.

TDR u Sloveniji

No, prodavači, koje je petogodišnja kriza bacila na koljena, ne gledaju blagonaklono na nove propise. Više od tisuću malih trgovaca, ističe Vukelić, potpisalo je peticiju protiv ovog zakona.

- Ne bih htio nikoga optuživati za lobiranje za ovakvu regulativu, ali Tvornica duhana Rovinj bi se sigurno snažno bunila na donošenje ovakvog zakona u Sloveniji jer tamo imaju 10 posto tržišta i manjinski su igrač, pa im takva regulativa ne bi odgovarala - ističe Vukelić.

Slično na stvari gledaju i u tvrtkama koje vlastitim cigaretama konkuriraju TDR-u. Neke od njih već su prisutne na ovom tržištu, dok druge tek namjeravaju doći, posebno nakon što je Hrvatska postala dijelom jedinstvenog tržišta EU.

- Teško mi je reći što će nam to donijeti jer je u svijetu i inače jako malo tržišta koja imaju takvu regulativu. Očito je da se time ide na ruku TDR-u, koji je tu etabliran. No, to nas neće odvratiti od hrvatskog tržišta, iako će nastup na njemu sada biti teži jer naše proizvode ne smijemo reklamirati, a sada ih više ne smijemo ni pokazivati - požalio nam se visokopozicionirani sugovornik iz jednog proizvođača cigareta, kojem je hrvatsko tržište itekako zanimljivo, a koji je želio ostati anoniman.

Zabranjeni automati

Nova Vladina mjera posebno će se odraziti na prodaju cigareta preko automata, što je u Hrvatskoj i inače rijetko. Tako nam u Orestesu, domaćem proizvođaču automata za cigarete, nisu krili iznenađenje Vladinim objašnjenjima kako je takav način distribucije duhanskih proizvoda nesigurniji od klasične maloprodaje.

- Za našu tvrtku, kao jedinog hrvatskog proizvođača ovakvih uređaja, veći problem predstavlja zabrana distribucije duhanskih proizvoda kroz automate, kao alternativnog i sigurnog kanala distribucije, nego zabrana vidljivosti duhanskih proizvoda, pošto duhanski proizvodi na našim uređajima apsolutno nisu vidljivi. Maloljetnici su na našim uređajima potpuno onemogućeni u nabavci duhanskih proizvoda, i to zbog elektronske dobne identifikacije i autorizacije PIN-om, jer se svaka, ali apsolutno svaka transakcija kontrolira - kaže Dario Gavranović, član Uprave Orestesa.

Zabrana reklamiranja sve češća

Hrvatska ipak nije jedinstven slučaj potpune zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda čak i izlaganjem kutija cigareta na prodajnim mjestima. Naime, osim već spomenutih članica EU i EFTA-e, sklanjanje duhana od pogleda već primjenjuju i Kanada i Tajland, te pojedine savezne države u Australiji. U Vladi tvrde da će tim putem uskoro krenuti i u Škotskoj, Sjevernoj Irskoj, Novom Zelandu i Južnoj Africi. Prvi se na takvu mjeru još 2001. odlučio Island.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 14:52