EKONOMSKI ARHITEKT

NAJMANJE EFIKASAN MINISTAR IKAD? Grčić prijateljima priznao: 'Nisam siguran da se možemo izvući iz ove recesije'

'Postao je pomalo flegmatičan, kao da je postao svjestan da se situacija ne može lako promijeniti'
 Bruno Konjevic / CROPIX

U idućih godinu dana vidjet ćete rezultate našeg dvogodišnjeg rada u tišini. Tim u Ministarstvu radio je danonoćno na 40-ak strateških projekata. Ne govorim to samo zato što sam optimist jer mi je čaša uvijek polupuna, a ne poluprazna, nego znam što govorim. Optimist sam s pokrićem, da nisam, ne bih ni bio ovdje - izjavio je u utorak za Jutarnji list potpredsjednik Vlade Branko Grčić, čiji je Zakon o strateškim investicijama ovih dana došao do zida.

Vlada zato planira sniziti kriterije, kako kaže Grčić, ne bi li izašla u susret potencijalnim budućim investitorima.

- Spremni smo preuzeti dio rizika, prihvatiti projekte koji nemaju do kraja zatvorenu financijsku konstrukciju - dodaje Grčić.

Možemo li, nakon brojnih optimističnih najava potpredsjednika Grčića, vjerovati njegovim prognozama o gospodarskom oporavku?

Vjeruje li Grčić sam u to što obećava jer neslužbeno doznajemo iz njemu bliskog izvora da privatno više nije tako optimističan.

Bezvoljni Grčić

- Postao je pomalo flegmatičan, kao da je i sam postao svjestan da se situacija ne može samo tako promijeniti - prenosi nam naš izvor osobni dojam koji je na njega ostavio prošlotjedni razgovor s potpredsjednikom Vlade.

Ali Grčić ne odustaje.

- Nisam optimističan samo tako, pa pogledajte statistiku građevinskog sektora, ne stanove nego infrastrukturne projekte - nabraja i dodaje:

- Pa prihvatili smo pet projekata teških 15 milijardi kuna, i kad bismo sve te projekte imali u lopati, pomaci bi se već znatnije osjetili. Ali nisu strateški projekti jedino što radi ova Vlada.

Cijeli mandat Kukuriku koalicije potpredsjednik Grčić najavljuje nam bolju gospodarsku budućnost, ali ona nikako da se ostvari.

Sumnjičav je što se skore bolje budućnosti tiče i Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, koji kaže:

- Visoki trošak kapitala, pravna nesigurnost, zahtjevni administrativni postupci, kontinuirane izmjene zakona i poreza te sporost pravosuđa dio su uzroka zašto se u Hrvatskoj ne isplati investirati - zemlji u kojoj je izrazito teško stvoriti dodanu vrijednost.

Nastavlja da rigidnost Zakona o strateškim investicijama nije pritom pomogla.

- Bilo je potrebno 14 mjeseci da se prepozna potreba za fleksibilizacijom uvjeta za prijave. Fleksibilniji uvjeti sada bi trebali omogućiti ono što je zakon trebao poticati od početka. Nadamo se da neće još toliko proći u promjeni zakona, jer je sve veći broj onih koji su obeshrabreni stalnim izmjenama zakonodavnog i pravnog okruženja u kojem trebaju planirati i realizirati investiciju - kaže Majetić iz HUP-a. I poduzetnik Branko Roglić komentira da ne vjeruje da će te izmjene zakona išta promijeniti.

Optimistične najave

- Vidi se da pokušavaju pokrenuti gospodarstvo, ali zašto to nisu ranije napravili. I sad opet govore o strateškim projektima, ali svaki je projekt važan, svaka ideja je važna, jer ako idemo samo na strateške projekte, idemo prema bankrotu - prokomentirao je Roglić, vlasnik Orbico grupe.

Grčić je optimistično krenuo od samog početka mandata pa je još krajem prošle godine, kad je postalo očito nakon prognoze Europske komisije koja je najavila da nas čeka pad BDP-a od 0,7 posto, najavljivao rast od 0,2 posto.

- Očekujem da će Hrvatska uskoro postati gradilište - izjavio je Grčić 26. travnja 2012. godine najvljujući velike investicije, gradnju vrtića, škola i dolazak stranih investitora. U prosincu 2012. bio je još hrabriji, pa je rekao: - Očekujem investicijski boom u 2014. godini.

- Više ne očekujem loše vijesti. Do kraja ove godine vratit ćemo optimizam i povoljniju klimu za investiranje - prognozirao je još u travnju 2012. godine.

Godinu dana kasnije, u svibnju 2013. godine, Grčić je pak rekao:

- Krenulo nam je, ali to se još ne vidi.

Nekoliko mjeseci prije toga, u siječnju 2013., izjavio je: - Recesiji je kraj, stiže preokret.

- Osjećamo da je preokret blizu - predvidio je i u kolovozu ove godine, i nastavio: - BDP će rasti u drugoj polovici 2013., a na razini godine bit će oko ili iznad nule.

Najbolji uvid

- Radi se o pokazatelju oporavka - izjavio je Grčić 30. kolovoza 2013., nakon što je objavljen pad BDP-a od 0,7 posto u drugom kvartalu 2013.

- Britanski investitori žele investirati u hrvatske luke, željeznice i autoceste - najavljivao je tada Grčić, ali s obzirom na najnovije iskustvo sa strateškim investitorima, čini se da je potpredsjednik povjerovao u obećanja bez pokrića.

Međutim, i dalje ponavlja da nas čeka bolja budućnost, da slijedi oporavak, uvjerava da osobno ima nabolji uvid u stanje te da ne govori bez pokrića.

U međuvremenu projekti stoje, investitora nema, BDP pada, a u proračunu je rupa dosegla gotovo šest milijardi kuna.

- Gdje ćete naći te novce? - pitam ga.

- O tom potom - odgovara Grčić, suzdržano.

Tvrdi da su se dogovorili da dok se ne usuglase, ne otkrivaju detalje. Čudi se zašto su mediji toliko zainteresirani za izmjene Zakona o strateškim projektima, a na opasku da zbog čestih izmjena zakona, odustajanja od projekata, planiranih ušteda, ostavljaju dojam neozbiljne Vlade odgovara:

- Pa jedno je zakon, a drugo život, on vas uči da neke stvari treba mijenjati, pa zakon o predstečajnim nagodbama mijenjali smo nekoliko puta - objašnjava potpredsjednik Grčić i dodaje da je njegov posao prilično opsežan.

Ističe da je u dva tjedna godišnjeg odmora samo u Dalmaciji predstavio projekte teške ukupno 400 milijuna eura.

Komentar Viktora Vresnika:

Ministar koji će ostati simbol loše Vlade Zorana Milanovića

Je li Branko Grčić uistinu dosad najlošiji hrvatski ministar ili ga je, kao svojedobno Martinu Dalić, iako bi mogao biti dobar, pristigla stigma loše vlade od koje ne može pobjeći? Teško da ćemo to saznati do sljedećih izbora, pa ni nakon njih, ako se ovoj vladi ne posreći još jedan mandat kojim bi dobila šansu da sve napravi brže i drukčije. Zasad možemo reći da je Grčić ministar bez rezultata. Ni prvi, ni zadnji u nizu hrvatskih, najčešće bezličnih birokrata od kojih smo većinu do danas zaboravili. Grčić ima peh da je dobio izuzetno važan resor u kojemu ga se smatralo stručnjakom. Makroekonomist, SDP-ov ekonomski strateg, sveučilišni profesor, dekan splitskog Ekonomskog fakulteta, ali bez dana provedenog u realnom biznisu nije se snašao u izvršnoj politici koja zahtijeva visok stupanj organizacijskih sposobnosti.

Grčić je toga bio svjestan, trebalo ga je, kažu, dugo nagovarati da se prihvati funkcije. Ako ga je Milanović svojedobno smatrao umirujućim faktorom u Vladi kojoj je od početka prijetila eksplozija zbog razorne, ali potpuno različito usmjerene energije Čačića i Linića, danas već bivših ministara, ipak se Grčićev manjak inicijative do danas pokazao jednom od najslabijih Vladinih točaka.

Grčićev opstanak potvrda je i premijerove nespremnosti da čovjeka za kojega vjeruje da ga neće izdati, ali od kojega nema koristi, zamijeni snažnim operativcem. SDP-ov je problem što takvog čovjeka nema u svojim redovima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 07:49