Najnovije istraživanje: Pogledajte koju su ocjenu online nastavi dali učenici, a roditelji

Čak 85 posto nastavnika preferira klasičnu nastavu, za njih 13 posto online i kontaktna nastava jednako je dobra, a samo 1,3 posto nastavnika prednost daje online nastavi. Više od 80 posto ih je više opterećeno u nastavi na daljinu, no 57 posto nastavnika ipak navodi da su jednako motivirani za online kao i nastavu u učionici.

Svaki drugi nastavnik na pripremu i provedbu online nastave dnevno troši između osam i deset sati, njih 30 posto između pet i sedam sati, 16 posto između dva i četiri sata dnevno, a pet posto nastavnika navodi kako im je dnevno opterećenje u online nastavi veće od deset sati.

Više od trećine učenika slabije je motivirano za rad i uči manje na online nastavi. Ona im zadaje teškoće, pa svaki drugi učenik tvrdi da nema izravne komunikacije s nastavnicima, a ujedno ima previše zadaća. Da puno vremena provode uz uređaje, tvrdi 58 posto učenika, a nešto manje njih, 55 posto, procjenjuje da im je gradivo slabije objašnjeno nego u kontaktnoj nastavi. Čak 43 posto učenika navodi da gradivo uče sami, bez nastavnika.

Riječ je o rezultatima istraživanja provedenog među 4200 učenika, 2985 roditelja i 778 djelatnika škola Varaždinske županije nakon uvođenja online nastave u prvom valu epidemije.

Prema rezultatima, 40 posto učenika navelo je da su se najčešće osjećali zbunjeno tijekom nastave na daljinu, 33 posto osjećalo se smireno, 33 posto bilo je dosadno, a jednak je udio njih - 29 posto - osjećao je zabrinutost, odnosno zadovoljstvo. Četvrtina učenika je nezainteresirana, odnosno nezadovoljna ovim oblikom nastave, koja je, pak, uspjela potaknuti znatiželju kod 22 posto osnovaca i srednjoškolaca. Online škola pobudila je različite osjećaje: 21 posto učenika osjećalo je ljutnju, 20 posto sigurnost, 19 posto sreću, 17 posto zabavu, 13 posto tugu, a 11 posto učenika bilo je prestrašeno (naspram 10 posto bezbrižnih). Kao prednosti online nastave učenici vide učenje u vlastitom domu te činjenicu da nema potrebe za ranijim ustajanjem.

Dok učenici online nastavi daju ocjenu 3,7, a roditelji 3,4, nastavnici i ravnatelji škola online okruženju daju ocjenu 3,2. Roditeljska perspektiva slična je učeničkoj, pa ih 56 posto navodi da se djeca premalo kreću i igraju, 53 posto tvrdi "moje se dijete ne druži s prijateljima", a jednako ih toliko procjenjuje da im je gradivo slabije objašnjeno.

Odgovori nastavnika potvrđuju da su pod velikim pritiskom. Bore se s velikom količinom informacijama i u fazi pripreme, ali i u fazi obrade povratnih informacija učenika. U 92 posto slučajeva ističu da značajno vrijeme provode pred računalom, 80 posto ih teško odvaja poslovno i privatno vrijeme, 77 posto ih je znatno više angažirano u poslu, a čak 71 posto njih osjeća stres. Većina nastavnika (80 posto) spominje neaktivnost pojedinih učenika.

Kao prednosti online nastave ravnatelji i nastavnici navode povećanje informatičke pismenosti, više istraživačkog rada i primjenu inovativnih modela učenja.

Izostanak socijalnog kontakta, slabija komunikacija s nastavnicima, teža motivacija i kontrola učenika te posljedice na socijalni razvoj učenika nedostaci su nastave na daljinu prema mišljenju većine ravnatelja. Istraživanje koje je za Varaždinsku županiju provela agencija Promocija Plus prikazuje i prijedloge za poboljšanje nastave na daljinu. Većina učenika smanjila bi količinu zadataka i gradiva, traže davanje jasnijih uputa te više videoprijenosa predavanja. Roditelji smatraju da se nastavnici trebaju više usmjeravati na bitno u gradivu te više izravno komunicirati, a nastavnici istodobno sugeriraju kako bi im trebalo jasno utvrditi radno vrijeme, dati jasnije upute za rad, ali i edukaciju o korištenju IK alata.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja i ključna agencija za podršku nastavnicima - Agencija za odgoj i obrazovanje - od nastavnika su dobili mršavu trojku (ocjene 2,7/2,8) u smislu potpore u virtualnom okruženju.

"Unatoč relativno uspješnoj provedbi, nastavnici, roditelji, kao i ravnatelji, u najvećoj mjeri smatraju da bi nastava na daljinu trebala biti isključivo alternativa u slučaju krizne situacije poput potresa, virusa, rata, kao što je i sada, za vrijeme koronavirusa. Zasad ju gotovo nitko od ključnih dionika u budućnosti ne smatra najvažnijim oblikom nastave iako je perspektiva nastave na daljinu kao određene nadopune klasičnoj nastavi sasvim izvjesna", navedeno je u zaključku istraživanja.