Ako je ključna misija hrvatske Vlade zadnjih desetak dana bila sprečavanje izbijanja nekontrolirane krize u najvećoj hrvatskoj kompaniji, nakon jučerašnjeg dana može se zaključiti kako je misija na putu da uspije.
U popodnevnim satima objavljeno je sklapanje dogovora ključnih kreditora kompanije o standstill aranžmanu, kojim je de facto dogovorena financijska stabilizacija tvrtke. Objavi dogovora su uz predstavnike banaka prisustvovali i čelnici nekih Agrokorovih ključnih dobavljača poput Francka, Mlinara i Podravke - koji su potvrdili da su i oni uključeni u dogovor o zamrzavanju dugova posrnule tvrtke. Sukus aranžmana, uz stopiranje financijskih obveza, jest da će doći do promjene u samom vrhu kompanije, gdje će biti angažirani međunaordni stručnjaci, a ključnu ulogu u tvrtki trebao bi imati novoimenovani glavni direktor za restrukturiranje. Slučajno ili ne, u isto vrijeme u Banskim dvorima odvijala se sjednica Vlade na kojoj je usvojen i u saborsku proceduru pušten dugonajavljivani lex Agrokor - punim imenom Zakon o postupku izvanredne uprave trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. I taj zakon predviđao je uvođenje svojevrsnog povjerenika za restrukturiranje Agrokora, ali na prijedlog hrvatske Vlade i u sklopu postupka kojeg otvara sud.
Šira potpora
Nešto ranije, premijer Andrej Plenković u Vladu je na konzultacije pozvao i sve predstavnike parlamentarnih stranaka pokušavajući osigurati što širu potporu za zakon koji bi u Saboru trebao biti usvojen u hitnoj proceduri. Ipak, bude li i potpisan dogovor Agrokora, banaka i dobavljača, cijeli zakon bi mogao - barem privremeno - postati bespredmetan. Naime, kako je zakonom vrlo precizno definirano da se postupak izvanredne uprave nad kompanijom može otvoriti isključivo na temelju zahtjeva samog dužnika - dakle u ovom slučaju Agrokora - ili jednog od njegovih vjerovnika, ali opet uz Agrokorovu suglasnost. Kako se očekuje da će na temelju standstill aranžmana vjerovnici preuzeti operativnu kontrolu nad kompanijom, za vjerovati je da neće podnijeti zahtjev kojim bi se te kontrole odrekli i naplatu svojih potraživanja stavili u ruke države. Inače, sam Zakon u načelu se može smatrati modificiranom verzijom predstečajnog postupka, uz iznimku da ovdje restrukturiranje poduzeća ne vodi postojeća uprava, već povjerenik kojeg na temelju prijedloga Vlade imenuje sud. Nadalje, izvanredni povjerenik samostalno vodi poslovanje dužnika i poduzima sve radnje u postupku koje su mu povjerene i ovlašten je, među ostalim, samostalno poduzimati sve radnje potrebne za redovno poslovanje dužnika, koje uključuju i sva plaćanja nužna za redovno poslovanje, ali ne može bez suglasnosti vjerovničkog vijeća donijeti odluku niti poduzimati radnje s ciljem raspolaganja nekretninama dužnika, dionicama ili udjelima u ovisnim i ostalim društvima te prijenosa gospodarske cjeline, ako vrijednost prelazi 3,500.000 kuna.
Zakonom je, osim toga, definirano da izvanrednog povjerenika imenuje sud na prijedlog Vlade i isključivo je sud nadležan nadzirati rad povjerenika, s tim da sud može opozvati povjerenika te imenovati novog u bilo koje doba na prijedlog Vlade RH. Vjerovničko vijeće, pak, ima najviše 9 članova, a sastavljeno je od predstavnika vjerovnika, dok broj članova vjerovničkog vijeća i razvrstavanje vjerovnika u skupine utvrđuje sud na prijedlog izvanrednog povjerenika, pri čemu broj članova mora biti neparan. Važna odredba je ta da vjerovničko vijeće sudjeluje u ime vjerovnika u sastavljanju i pripremi nagodbe te daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe.
Potraživanje
Značajno je i to da je za prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave ovlašten dužnik koji ispunjava spomenute uvjete, te vjerovnik dužnika i/ili dužnikovih povezanih i ovisnih društava, uz suglasnost dužnika (suglasnost dužnika također je promjena u odnosu na prethodnu verziju zakona, a nema ni minimalnog iznosa potraživanja koje taj vjerovnik mora imati). Jako je zanimljiva i odredba koja kaže da "ako prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave ne podnesu skupno sve osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili svi članovi uprave ili upravnoga odbora dioničkoga društva, prijedlog je dopušten ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje predstečajnog razloga iz članka 4. Stečajnog zakona odnosno bilo kojeg stečajnoga razloga iz članka 5. Stečajnog zakona u odnosu na dužnika".
Potom slijede također krucijalne odredbe prema kojima je sud obvezan obavijestiti Vladu o podnesenom prijedlogu za otvaranje postupka izvanredne uprave bez odgode, odnosno isti dan po zaprimanju prijedloga. Zatim, u roku od 2 radna dana od dana zaprimanja obavijesti za otvaranje postupka izvanredne uprave od strane suda Vlada će na prijedlog resornog Ministarstva donijeti odluku o prijedlogu za imenovanje izvanrednog povjerenika te takvu odluku bez odlaganja dostaviti sudu. "Sud će odmah, ali ne kasnije od 2 radna dana od dana primitka odluke Vlade RH prijedlogu za imenovanje izvanrednog povjerenika, donijeti rješenje o otvaranju 16 postupaka izvanredne uprave i donijeti odluku o imenovanju izvanrednog povjerenika sukladno prijedlogu Vlade RH, osim ako temeljem dostavljenih isprava i izjava predlagatelja utvrdi da neki od uvjeta iz članka 4. ovog Zakona nije ispunjen.
Stečaj
Protiv rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave žalbu mogu podnijeti Ministarstvo i podnositelj prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave i dužnik, žalba se podnosi sudu u roku od 3 dana od objave rješenja na stranici e-Oglasna ploča i ne odgađa izvršenje rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud u roku od 8 dana od dana primitka žalbe", stoji u prijelogu zakona. Nadalje, od dana otvaranja postupka izvanredne uprave do njegova završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja, kao niti postupaka izvansudske naplate protiv dužnika. Konačno, u roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave, povjerenik uz suglasnost vjerovničkog vijeća može predložiti namirenje vjerovnika nagodbom, a u bilo koje doba tijekom postupka izvanredne uprave sud može na zahtjev povjerenika, uz pribavljenu suglasnost vjerovničkog vijeća, odlučiti da se postupak izvanredne uprave okonča i da se otvori stečajni postupak ako utvrdi da su nastupile okolnosti zbog kojih više ne postoji razumna vjerojatnost za uspostavu ekonomske ravnoteže i nastavljanja poslovanja dužnika na trajnijoj osnovi. Na koncu je, dakle, potrebno kazati da ako u roku od 12 mjeseci (plus tri mjeseca) ne uspije nagodba među vjerovnicima, tvrtka ide u stečaj.
Zdravko Marić nije bio na sjednici, čime se izuzeo od glasanja
Ministar financija Zdravko Marić nije bio jučer na sjednici Vlade kada se glasalo o lex Agrokor, što je u skladu s njegovim najavama da će se izuzeti u odlukama vezanim uz koncern Agrokor. Ranije tijekom dana rekao je kako ne želi ulaziti u komentare o spekulacijama vezanim uz izvještaje Agrokora jer dok je bio izvršni direktor u koncernu, tvrdi, nije bio zadužen za to.
- Odbacujem sve te gnusne i neutemeljene insinuacije - odgovorio je na prozivke oporbe te poručio kako u ovom trenutku neće podnijeti ostavku.
- Ja sam potpuno čist i jasan, ali sam otvoren ako netko bude mislio da ne obavljam ovaj posao kako treba - odgovorio je. (G.P.)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....