OVRHA OD 202 MILIJUNA KUNA

NAJVEĆA OVRHA U POVIJESTI HRVATSKE: Kompanije koje bi ovom čovjeku trebale isplatiti čak 202 milijuna kn traže pomoć Vlade, ugroženo 600 radnih mjesta

 
 Goran Mehkek / CROPIX

Ovog tjedna bit će poznata sudbina tri hrvatske kompanije koje bi se, zbog zamršene pravne priče u kojoj ih ovrhom pritišće čovjek koji je još 1989. doživio prometnu nesreću, mogle potpuno ugasiti.

Kako je Jutarnji list jučer otkrio, Ivan Peša iz Zagreba na ime odštete od samo nekoliko desetaka tisuća kuna uspio je pravnim sredstvima dokazati da mu sada pripadaju čak 202 milijuna kuna, a taj iznos pokušava naplatiti od tvrtki Čazmatrans Nova, App Požega i Croatia Protekt tvrdeći da su oni pravni sljednici tvrtke Kontinental prijevoz za koju je radio kao vozač kamiona kada je doživio nesreću u Austriji.

Direktor Croatia Protekta Jadranko Banić jučer nam je rekao kako je tvrtkama sada preostalo samo čekati - rasplet ili gašenje.

Hanza media
Naslovnica Jutarnjeg lista 2. lipnja 2019.

Veliki problem

- Naš je godišnji promet osam milijuna kuna, dobit mnogo manja. Ako doista dođe do ovrhe ili zamrzavanja sredstava do okončanja sudskog spora, mi smo gotovi. Računamo da bismo bez novca mogli preživjeti maksimalno dva-tri mjeseca jer ne bismo mogli isplaćivati plaće radnicima, plaćati davanja državi i podmirivati obaveze dobavljačima. Nakon toga stečaj će biti automatski pokrenut - objašnjava nam Banić tešku situaciju u kojoj se nalazi kompanija.

Tvrtke osporavaju pravno sljedništvo i tvrde da s dugom nemaju nikakve veze. Kažu kako je spis od 300 stranica, koji su primili u poštanske sandučiće, njima bio prvi glas da se uopće vodi ikakav spor, a za Ivana Pešu doznali su tek kad su proučili tko ih želi ovršiti.

- Evidentno je da mi s tim nemamo nikakve veze i želimo samo da nam se da prilika da to i dokažemo. Ako nam zamrznu sredstva do okončanja sudskog spora, mi ćemo sigurno pobijediti nakon dugogodišnjeg sudskog spora, ali do tada ćemo već deset puta biti ugašeni - kaže Banić, čija je tvrtka najmanja u ovom sporu i ima 15 zaposlenih, a njezina je sudbina krajnje neizvjesna.

Hitan sastanak

Doznajemo da direktori poduzeća planiraju zatražiti hitni sastanak kod ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, ali i ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata. Žele Vladi iznijeti svoj problem, koji bi mogao dovesti do gašenja oko šest stotina radnih mjesta.

Podsjetimo, Peša ima dvije pravomoćne presude, iz 1994. i 1997., prema kojima mu je njegov bivši poslodavac dužan isplatiti 38 tisuća kuna odštete, 15,92 kune naknade za izmaklu dobit i nešto više od četiri tisuće tadašnjih njemačkih maraka na ime neisplaćenih deviznih dnevnica koje bi dobio da nije, zbog ozljeda zadobivenih u nesreći, bio na bolovanju. Problem je što se tvrtka za koju je radio ugasila, odnosno kako je bila dio grupacije Croatiatrans-Grup, ta se grupacija rasformirala u čak 17 poduzeća. Ta su poduzeća pak završavala u stečaju, otvarala tvrtke kćeri, mijenjala imena... U nevjerojatno zamršenoj pravnoj priči postalo je teško dokazati tko bi uopće trebao platiti taj dug. Tako je Peša još 2013. “stisnuo” ovrhu Zagrebačkom holdingu smatrajući da je njihova tvrtka Autobusni kolodvor pravni sljednik, a dug je do tada već, zahvaljujući kamatama i uvećanju osnovice zbog kamata, narastao na tad već monstruoznih 80 milijuna kuna.

Niz žalbi

Taj je novac u manje od dva dana skinut s računa Holdinga, ali onda i vraćen zahvaljujući mjeri odgode ovrhe. Holding je u dva spora uspio dokazati da nije pravni sljednik i da nisu dužni isplatiti Peši novac, no on je prošle godine opet skinuo 23 milijuna kuna s njihovog računa i taj se novac i dalje nalazi deponiran na posebnom računu do okončanja spora koji se vodi pred Županijskim sudom u Vukovaru.

Odvjetnički timovi tri navedene kompanije kojima bi trebala sjesti ovrha već su podnijeli niz žalbi. Smatraju kako nije normalno da u čitav predmet uopće nisu bili uključeni te tvrde da postoje informacije kako je u ovom slučaju došlo do zastare. Također, prema dostupunoj dokumentaciji postoje indicije da je Peši (barem dio) duga isplaćen pa će sada detaljno proučiti postoji li mogućnost da osnovica nije pravilno obračunata, a navodno su sporni i rokovi uručenja presude jer je ona uručena tvrtki koja te godine uopće više nije postojala, pa je razumno zapitati se tko ju je onda uopće primio i zašto stoji da je uredno uručena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 00:03