IZMJENE U PRORAČUNU

Najveća stavka rebalansa opet će biti nagomilani dugovi zdravstva

Ministar Marić već je iscrpio zakonske mogućnosti preraspodjele, do pet posto rashoda

Vili Beroš i Zdravko Marić

 Ronald Goršić/Cropix

Iako je već uobičajena praksa da se tehnički rebalans proračuna radi potkraj godine, malo prije donošenja novog, okolnosti su takve da ministar financija Zdravko Marića to mora učiniti već u svibnju. Na sjednici Vlade u četvrtak prezentirat će detalje, ali tri su glavna razloga zbog kojih mijenja planove s kraje godine. "To su dugovi u zdravstvu, posljedice rata u Ukrajini, uključujući zbrinjavanje izbjeglica, te povećanje izdataka za plaće zbog dogovora sa sindikatima", kaže Marić.

Osim povećanih rashoda proračuna, izmjene će obuhvatiti i prihode. Prije svega, veća inflacija od predviđene osigurat će dodatne prihode od PDV-a i trošarina, ali ministar Marić napominje da su "solidni" i prihodi od doprinosa. Zahvaljujući većim prihodima proračunski deficit porastao bi tek neznatno, s 2,6 na 2,9 posto BDP-a, pri čemu Vlada svakako nastoji da on ostane unutar mastrihtskih kriterija, ispod tri posto.

Cijene plina

Povećanje rashoda, očito je, nadilazi zakonske mogućnosti preraspodjele koje ministru financija dopušta Zakon o proračunu, kao što je to bilo i za vrijeme covid-krize. Prema Zakonu o proračunu, preraspodjela na proračunskim stavkama moguća je do pet posto, a samo u slučaju sufinanciranja projekata EU moguće su izmjene do 15 posto. Kako su se iscrpile te zakonske mogućnosti, pojašnjava Marić, Vlada želi osigurati nužnu fleksibilnost da u slučaju potrebe može intervenirati i u idućim mjesecima. A sve upućuje na to da će potrebe biti. Kako su u ovom trenutku najveći problem cijene energenata, Marić računa da će proračun morati uskočiti u pokrivanju neizbježnih gubitaka, razlike između nabavne cijene plina i one koja će biti isporučena građanima i poduzetnicima.

Najnovija potvrda kreditnog rejtinga agencije Fitch koja, uz ostalo, pozitivno gleda na stanje javnih financija, u drugi plan stavlja jedan akutni problem, da će najveća stavka i ovog rebalansa biti dugovi u zdravstvu, koji se nastavljaju povećavati za 400 do 500 milijuna mjesečno. Prema podacima koje je ovih dana iznijela Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca, dug bolnica za lijekove i medicinske proizvode iznosio je krajem travnja četiri milijarde kuna, a dodatnu 2,1 milijardu kuna dug je HZZO-a za lijekove. Pritom osobito zabrinjava "rapidan rast duga ljekarnama i probijanje 200 dana plaćanja". Da bi se poslovanje veledrogerija smirilo, smatraju da će biti nužna hitna intervencija od tri i pol milijarde kuna. Razgovori s Ministarstvom zdravstva su u tijeku, ali ministar Vili Beroš zasad ne želi dijeliti s javnosti probleme niti moguća rješenja.

Kada je riječ o provedbi dogovora sa sindikatima, povećanje osnovice plaće zaposlenima u javnim i državnim službama za četiri posto od 1. svibnja proračun će do kraja godine stajati 850 milijuna kuna (na godišnjoj razini 1,458 milijardi kuna). Dodatnih sto milijuna kuna bit će potrebno za povećanje naknada za prijevoz (s kune na 1,35 kuna) te 175 milijuna kuna za povećanje sredstava za sistematske preglede s 500 na 1200 kuna.

Vlada će morati povećati i iznos predviđen za isplatu mirovina zbog indeksacije i rasta inflacije, koja se procjenjuje na čak 7,8 posto. Rebalans bi trebao uključiti i sve izmjene koje obuhvaća u veljači usvojeni paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, među kojima su subvencije i naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike, kao i sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode. Dodatne intervencije Vlade i što će sve obuhvaćati tek će se vidjeti.

Smanjenje poreza

Za razliku od ranijih godina kada je fokus fiskalne politike bio ponajprije na smanjivanju poreza, krize koje su se zaredale posljednjih godina opet snažno dižu rashode proračuna. HUP je ovih dana podsjetio ministra Marića kako bi bilo dobro opet se vratiti porezima, smanjenju troškova rada. On je tek načelno kazao da za to treba stvoriti preduvjete, a to se može ostvariti reformama mirovinskog i "poglavito zdravstvenog sustava". Tko i kada će stvoriti te preduvjete, i dalje je nepoznanica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:17