NAJVEĆE MILANOVIĆEVE POGREŠKE Pet razloga zašto su Hrvati Vladi dali ocjenu 2,33

Potpuni gubitak vlasti u Zagrebu nije samo problem zagrebačkog SDP-a i njegovog šefa Davora Bernardića. Ozbiljan je to problem cijelog SDP-a, pa i Vlade Zorana Milanovića . Nakon gubitka vlasti u glavnom gradu, SDP bi mogao ostati i bez vlasti u državi ukoliko Milanović i njegova Vlada ne počnu odmah mijenjati neke stvari u vođenju države. Gdje su glavni problemi Milanovićeve Vlade i što može, odnosno treba mijenjati?

1. Neučinkovitost u provođenju reformi

U jednom ministarstvu odlučili su zaposliti volontere iz tzv. Mršićeva programa. I taman kad su ih zaposlili, sjetili su se ovih dana da im treba još volontera. Opet su raspisali natječaj.

Kada je čuo da proces zapošljavanja volontera traje već mjesecima i to kroz dva natječaja, resorni ministar je poludio, raspustio kolegij i ljutito otišao sa sastanka.

“Smeta mi što smo spori u donošenju odluka”, požalio se isti član Vlade.

Takvih je primjera mnogo. Jedan drugi ministar čudi se kako AUDIO već pet mjeseci priprema jednu hitnu odluku za Vladu. I nikome ništa.

“Najveći problem Vlade je to što nismo proveli reformu državne uprave. Možemo mi pisati super zakone, ali ako nemaš učinkovit državni aparat, nemaš ništa. Nismo trebali nasumce otpuštati ljude, već uvesti sustav koji nagrađuje sposobne. Nesposobni bi sami sebe stavili na listu viška, a istovremeno bi dobili manju, ali učinkovitiju administraciju”, kaže nam jedan SDP-ov zastupnik.

Premijer Zoran Milanović tek je prije mjesec dana priznao da je trebalo smanjiti plaće u javnom sektoru odmah na početku mandata. I prije godinu i pol dana znalo se da je država skupa i neučinkovita, a Vlada je nije učinila ni jeftinijom ni efikasnijom. I još k tome sada ima sindikalnu prijetnju generalnim štrajkom.

2. Izostanak ekonomskih rezultata

Vlada je u prvoj polovici mandata ispunila većinu obećanja kojima pokazuje svoju ideološku opredjeljenost. Donijela je liberalni Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, očistila je popis birača, objavila je Registar branitelja, počela pripremu propisa o registriranom partnerstvu itd.

Takvim potezima očekivano je ujedinila svoje protivnike. Umjesto gospodarskog rasta i zaposlenosti, građani i poduzetnici dobili su tek Linićevu financijsku disciplinu.

“Financijska disciplina je važna. Građani su pozdravili objavljivanje popisa poreznih dužnika jer je to pokazalo da su pred zakonom svi jednaki. Ali ako financijsku disciplinu ne prati gospodarski rast, ona postaje kontraproduktivna. Ispada da je Radimir Čačić bio u pravu kada je rekao da najviše reda ima u mrtvačnici”, upozorava naš sugovornik iz SDP-a.

U prvoj godini mandata, dok je gospodarske resore koordinirao Čačić, sve su karte stavljene na investicije javnog i državnog sektora. Ali dok je Linić uvodio reda, Čačić nije pokrenuo investicije.

Onda je došao novi koordinator gospodarskih resora, Branko Grčić, ploča je okrenuta i sve karte su prebačene na privatne investicije. Ali, Linićev fiskalni mač u međuvremenu je uplašio i rastjerao privatne ulagače. U međuvremenu su Vladini dužnosnici ustoličili novu ekonomsku pragmu: nema oporavka hrvatskoga gospodarstva bez rasta u Europi. I tako ste stvara dojam da u Hrvatskoj ništa nije moguće promijeniti nabo-lje, već se mora čekati rast u Europi. A Vlada zapravo mora u idućih 6-8 mjeseci početi pokazivati rezultate ekonomske politike. Barem pozitivne pokazatelje kao što su rast zaposlenosti i investicija, jer građani još neće osjetiti rast osobnog standarda.

3. Neuvjerljivi ministri bez lidera

Premijer Milanović dao je odriješene ruke svojim ministrima, kako u vođenju resora tako i u biranju suradnika. I to bi bilo za pohvalu da su svi ministri puni inicijative i elana poput Slavka Linića, priznat će i naši sugovornici iz SDP-a.

Ali nisu, mnoge bi trebalo gurati, a Milanović to ne radi. Od njega se očekivalo više liderstva. Zato se postavlja i pitanje treba li Vladi rekonstrukcija.

“Ako bi rekonstrukcija bila dio šireg koncepta i novog plana za naredne dvije godine, onda da. Ali ako bi se u rekonstrukciju išlo samo zbog preslagivanja unutarstranačkih odnosa, onda nema smisla”, sažetak je stavova gotovo svih naših sugovornika.

4. Loš izbor kadrova

Iako su šefica HNS-a Vesna Pusić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak već obavili razgovor s novim direktorom HEP-a, Zlatko Koračević bio je uvjeren da će ostati na čelu najveće državne kompanije. Svojim se rezultatima otišao pohvaliti i na HTV. Zbog zaštite koju je uživao od Čačića, Koračević je zaboravio da će voljom politike otići kao što je s njom i došao.

“Najviše smo podcijenili interne probleme u javnim i državnim poduzećima.

Mislilo se da samo promjena čelnih ljudi može pokrenuti promjene. Ali nije”, priznat će danas naši sugovornici iz SDP-a.

Ne samo što nije bilo dovoljno promjena u funkcioniranju poduzeća nego je takvim kadrovira-njem stvoren i dojam političkog klijentelizma koji jako šteti Vladi . Štoviše, koji podsjeća na ponašanje HDZ-a. I uz smijenjenog direktora Plinacroa Mladena Antunovića veže se klijentelizam jer je zaposlio supruga aktualne ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš.

5. Rat koalicijskih partnera

Već na izborima za Europski parlament pokazalo se da Kukuriku koalicija ne funkcionira. Šef IDS-a Ivan Jakovčić išao je sa svojom listom koja nije osvojila ni jedan mandat, ali je uzela glasove Kukuriku partnerima koji su na kraju ostali na pet umjesto očekivanih šest mandata.

Lokalni su izbori dodatno zaoštrili odnose IDS-a i SDP-a jer je Milanović

odlučio podržati Damira Kajina kao kandidata za istarskog župana.

“Ne možemo imati dalje ovakvu situaciju s Jakovčićem. Nužno je sjesti i vidjeti možemo li ili ne zajedno raditi”, kažu u SDP-u.

Procjena je da će Jakovčić pokušati još jednom sebi osigurati plasman u Europski parlament, na idućim europskim izborima za godinu dana. Bude li na listi Kukuriku koalicije, i IDS će ostati njen dio.

Ne bude li dogovora s Milanovićem, vjerojatno će IDS dogodine napustiti koaliciju. Ispada da je koalicija talac Jakovčićevih osobnih ambicija.

HNS je strateški partner SDP-u, ali je dosad tražio i dobivao puno više nego što mu po rezultatima pripada. To je često ljutilo SDP-ovce koji su prigovarali i stranačkom vrhu.

Odlazak Čačića s političke scene samo je privremeno stabilizirao odnose SDP-a i HNS-a. U zatvoru će biti najmanje 11 mjeseci, a nakon toga može tražiti uvjetni otpust. Njegov izlazak iz zatvora 2014. značit će i povratak u politiku, što će izazvati nove potrese u HNS-u.