Nakon pune 33 godine daroviti učenici konačno dočekali novi pravilnik, pljušte reakcije: ‘Pa tko će to financirati?!‘

Nakon 33 godine konačno se donosi novi Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, a nakon što je nacrt Pravilnika pušten u javno savjetovanje, počele su se nizati kritike roditelja i stručnog kadra. U manje od mjesec dana napisano je više od 300 komentara s prijedlozima za njegovo poboljšanje.

Glavni problem koji ističu je financiranje aktivnosti potrebnih za rad s darovitom djecom koje se uopće ne spominje u novom Pravilniku. To se prvenstveno odnosi na dodatna sredstva koja bi se trebala osigurati za učitelje, mentore i stručne službe koji će više vremena provoditi u radu s djetetom, ali i materijale koji su potrebni da bi se utvrdila i pratila darovitost djeteta.

Ranije smo pisali o situacijama u kojima se nađu darovita djeca tijekom svog školovanja, od potpunog ignoriranja njihove darovitosti do pojave problema u ponašanju jer im je u školi dosadno i nedovoljno izazovno. Pravilnik na koji su čekali više od tri desetljeća trebao bi tome stati nakraj.

Novim Pravilnikom propisano je da je ravnatelj dužan imenovati tim stručnjaka koji će se, među ostalim, baviti identifikacijom darovitosti i izradom individualiziranog kurikula. Tzv. tim za darovite sastojat će se od ravnatelja, psihologa, pedagoga, odgojitelja/učitelja razredne i predmetne nastave, uz povremeno uključivanje ostalih stručnjaka po potrebi.

Naime, prema istraživanjima, tri posto populacije intelektualno je darovito, a brojka se penje i do deset posto kad se ubroje sva područja darovitosti. U prošloj su godini u e-Matici, zajedničkom elektroničkom upisniku ustanova, evidentirana 183 darovita učenika, čiju evidenciju vode odgojno-obrazovne ustanove.

S obzirom na to da je u 2023. ukupan broj učenika u osnovnim školama iznosio oko 305 tisuća, to bi značilo da darovitost nije identificirana kod oko devet tisuća iznimno darovitih učenika i tridesetak tisuća onih koji su daroviti na raznim područjima.

Još jedan razlog za zabrinutost među roditeljima su kompetencije članova tima da utvrde darovitost zbog toga što trenutni studijski programi nedovoljno educiraju o toj temi. Kako će prepoznavati različite vrste darovitosti? Što sa slučajevima darovitih s teškoćama? Zašto umjesto ravnatelja odluku ne donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ili županijski uredi za odgoj i obrazovanje kao kod djece s teškoćama?

Istovremeno nastavnički kadar brine tko će pokriti troškove tog dodatnog rada, kako će taj rad biti organiziran, kako će im se prikazivati satnice i koliko kvalitetno će moći odrađivati svoj standardni posao uz sva nova zaduženja.

Prije dvije godine Ministarstvo je izdalo Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima koje na sedamdesetak stranica detaljno opisuju postupanja s darovitim pojedincima. Ipak, one nisu uvrštene u Pravilnik, a kao što su nam ranije potvrdili iz Ministarstva, nisu niti obvezujuće, što znači da ih se škole mogu i ne moraju pridržavati.

Iz iskustva roditelja s kojima smo razgovarali, škole se preporuka iz Smjernica uglavnom ne pridržavaju. Prema Pravilniku koji je trenutno u javnom savjetovanju, niti roditelje se puno ne pita. Nigdje nije navedeno da će roditelji davati suglasnost za bilo kakav postupak koji se provodi nad njihovim djetetom, što žele uvrstiti u Pravilnik.

Nacrt Pravilnika kao dodatnu mogućnost ističe i posebni razredni odjel za darovite učenike koji bi se sastojao od učenika podjednake obrazovne razine s optimalno pet učenika po odjelu. Još jedna zanimljivost je i mogućnost preskakanja razreda odnosno akceleracije koju će pokretati razredni i predmetni učitelji, tim za darovite ili roditelj djeteta.

Nadareni učenici imat će priliku u jednoj školskoj godini završiti dva razreda. Problem koji je u vezi s tim istaknut u javnom savjetovanju je to što je većina darovitih učenika darovitost ne iskazuje u svim predmetima, nego imaju područja koja ih zanimaju i kojima su posvećeni.

Teoretski bi se moglo dogoditi da učenik koji je darovit za matematiku ne može preskakati razred jer ne pokazuje jednaku izvrsnost, primjerice, u području jezika. Zato predlažu da se omogući rješavanje samo nekih predmeta sa starijim generacijama ili neki drugi oblik školovanja za područja u kojima učenik pokaže darovitost.

Danas je zadnji dan kada je moguće ostaviti svoj komentar u javnoj raspravi. Nakon toga preostaje čekati koji će prijedlozi biti uvaženi.