Nakon što se SDSS-ov disident požalio da su Srbi zaobiđeni u turističkoj brošuri Knina, gradonačelnik obećao ispraviti propust

I Knin sve više posjećuju turisti. I u Kninu se ljeti sve više viđaju gosti sa svih strana svijeta koji nakon što obiđu NP "Krka" dođu na tvrđavu, jednu od najvećih fortifikacijskih građevina u Dalmaciji. I uživaju! Ima u Kninu turističkog potencijala, iako se to možda na prvu i ne čini takvim, piše Slobodna Dalmacija.

Zato je portal HUKNET, na preporuku Turističke zajednice Grada Kina, odlučio objaviti brošuru u kojoj će se putnike namjernike obavijestiti o kninskim znamenitostima. I tu je, barem tako tvrdi ugledni profesor u mirovini Dragoljub Čupković, koji je dugo bio politički angažiran u SDSS-u, a kasnije postao jedan od njegovih poznatijih disidenata - došlo do problema. Ne bi, kaže, htio vjerovati da se namjerno zaobišlo srpsku zajednicu i njezin doprinos u povijesti Knina, ali tako je ispalo.

- Autor teksta je Ivica Šimić, a dizajn i grafičku pripremu potpisuje Paško Ivanović. Brošura će se štampati u dvije tisuće primjeraka. Pažljivo sam je pregledao i na inzistiranje mnogih građana Knina odlučio upoznati naručioca brošure, političke strukture i javna sredstva informiranja s nekim njezinim nedostacima - kaže Čupković i podvlači da on svakako cijeni napor TZ-a Knina oko ovog projekta, jer donosi napredak i prosperitet sredine koja je odavno zapala u žabokrečinu, ali...

Sveti Spas

- Napravljene su kardinalne greške i to ne prvi put, jer sam osobno prije nekoliko godina skrenuo pažnju odgovornim osobama iz TZ-a Knina na nedopustive "previde". I to prvenstveno direktorici Matei Lozančić.

U brošuri TZ-a Knina piše: "Tokom stoljeća su ga zauzimali: Ugari, Turci, Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Talijani i Nijemci". Da, to znači da su ga i Srbi gradili i branili sa svojim sugrađanima Hrvatima i drugima, no kada se uroni u spornu brošuru, ispada da nisu ostavili nikakvog traga i da tu nikada nisu ni postojali?!

Brošura ukazuje na vakuum od nekoliko stotina godina i na to da se prošlost briše! Interesantno, nema ni jednog fotografskog zapisa koji podsjeća na ono što su Kninu doprinijeli Srbi, a zasigurno ima veću težinu od izgovorene i zapisane riječi. Istini za volju, u tekstualnom dijelu brošure se šturo, pa moglo bi se reći i stidljivo spominju tek neki sakralni objekti, a u isto vrijeme izričito se određuje o crkvi sv. Spasa (kula) u Cetini, bez obzira na to što tu ni struka nije rekla zadnju riječ.

Kako objasniti izostanak iz brošure Sabornog hrama Pokrova Presvete Bogorodice? Crkva se nalazi u glavnoj kninskoj ulici, a građena je rustičnim kamenom da bi bila prilagođena podneblju, a opet i stilom karakterističnim za srpsku srednjovjekovnu kulturu i kao takva je spomenik kulture Republike Hrvatske. Da budem i konkretan, Knin ima sreću da ima Kninjane doktore arheologije, historije i umjetnosti, profesore koji znaju dušu grada i još ga nisu napustili. Zato predlažem: pitajte struku, znalce, učite, ne budite uhljebi po političkoj ili rodijačkoj vezi. Samo tako ćete dati doprinos razvoju svoga grada - poručuje Čupković.

Nije namjerno

Direktorica Turističke zajednice Knina Matea Lozančić apsolutno odbacuje mogućnost da su neki sakralni objekti vezani uz srpsku zajednicu u Kninu namjerno prešućeni. To nikako!

- Pazite, brošura je sada objavljena u online verziji i kao takva dana na uvid javnost i poslana u tisak. Naravno da se neće stati na tih dvije tisuće primjeraka i da se u sljedećim izdanjima sve to da korigirati ili nadopuniti. I naravno da smo spremni čuti sve što struka i javnost kažu pa napraviti potrebne izmjene i dopune - veli Matea Lozančić.

I gradonačelnik Knina dr. Marko Jelić smatra da se tu nije radilo o namjernom prešućivanju bilo čega ili bilo koga, a do greške je - naglasit će - došlo nenamjerno.

- Riječ je sigurno o previdu i mi ćemo to svakako ispraviti. To što profesor Čupković napominje zaista je dio našeg kninskog identiteta i kulturne baštine, i kao takvo vrijedno spomena. Ja sam tu brošuru vidio, i mogu reći da je do tog propusta došlo jer se očito radila po inerciji, njezin materijal je praktički preuzet od onih koji su na takvim projektima radili ranije, no tu smo da se to promijeni i u idućem izdanju primjereno nadopuni - obećao je dr. Jelić, donosi Slobodna Dalmacija.