NALAZ INSPEKCIJE O SMRTI DJEČAKA KOJA JE POTRESLA HRVATSKU 'Dvije zaposlenice Hitne su pogriješile, ali i pedijatrica Ksenija Kaleb! Evo i zbog čega!'

Smrt dječaka iz Metkovića koja je prije mjesec dana potresla cijelu Hrvatsku i dalje izaziva pozornost javnosti nakon što su inspekcija Ministarstva zdravstva i povjerenstvo za stručni nadzor Hrvatske liječničke komore pokušali utvrditi što je krenulo krivo u liječenju i izazvalo veliku tragediju. No, detalji tih izvida zapravo se ne znaju jer se svi pozivaju na zaštitu podataka, ali i na liječničku tajnu, poglavito kad se radi o maloljetnom pacijentu. Zna se samo da su utvrđeni propusti triju liječnica, i to dviju iz Hitne pomoći i jedne pedijatrice.

U HLK jedino kažu da je njihovo mišljenje nepristrano i objektivno, a utvrđeno je da je “dio liječnika učinio stručni propust u liječenju koji se očituje u necjelovitom postupanju”. Ipak, dijelovi tih izvješća polako cure u javnost pa se tako jučer saznalo da, primjerice, HLK među odgovornima za propuste u liječenju navodi i pedijatricu dr. Kseniju Kaleb koja je prva prepoznala da je dječak u teškom stanju i da hitno treba u bolnicu. Njezin odvjetnik tvrdi da nalaz HLK “nije objektivan i nepristran”.

Bio je pregledan

Jutarnji list je iz pouzdanih izvora doznao što zapravo donosi izvješće HLK-a, odnosno što je utvrđeno tijekom nadzora kroz razgovore s liječnicima, iz podataka iz zdravstvenog kartona dječaka i obdukcije. Ključno je, pokazalo se, bilo postupanje u zadnjih pet dana njegova života u kojima su tri liječnice učinile stručni propust. Dvije su zaposlenice Hitne pomoći u Metkoviću, a treća pedijatrica koja je tada javno rekla što se događalo s dječakom prije nego je prebačen u KBC Split, odnosno da je teška bolest trebala biti prije prepoznata.

U nadzoru je utvrđeno da su dječaka pregledali svi liječnici kod kojih je dolazio, odnosno da nije točno da pregleda nije bilo, kako se to neko vrijeme govorilo u medijima. Nalaz govori da je njegova teška bolest počela u petak, 7. prosinca, kad je u pratnji majke došao kod svoje pedijatrice. Liječnica mu je poslušala pluća, ali nije imao povišenu temperaturu i bio je “dobrog općeg stanja”. Pedijatrica je, kaže se, pregled učinila prema pravilima struke jer mu je pregledala i grlo, opipala trbuh...

Utvrdila je da mu je grlo malo crveno i da je izdisaj malo produžen. Kako je dječak ranije imao bronhitis, “za svaki slučaj” liječnica je rekla majci da ga dovedu opet u subotu da ga “posluša” i propisala mu Sumamed ako se povisi temperatura i stanje pogorša. Dječak je dobio Sumamed, a ne penicilin jer je bio alergičan na taj lijek. Nažalost, pokazalo se da je baš Sumamed bio jedan od razloga što je bolest brzo napredovala. Naime, antibiogram u KBC-u Split, gdje su dječaka pokušali spasiti, pokazao je da je bio rezistentan na Sumamed, lijek kod njega uopće nije djelovao premda se to događa kod manje od 10% pacijenata.

Bol u prsima

Hodogram događanja govori također da u subotu dječak nije dolazio liječniku nego u 10 sati ujutro u nedjelju na Hitnu zato što je dobio visoku temperaturu, imao mučninu i povraćao. U izvješću HLK kaže se da je ta liječnica “sve odradila prema pravilima struke”, tj. pregledala ga u cijelosti, izmjerila tlak, puls, zasićenost kisikom... Grlo je bilo i dalje crveno, ali “nema gnojnih čepića” pa je zaključeno da se nije radilo o gnojnoj angini. Dječak je i dalje prema liječničkim nalazima bio “dobrog općeg stanja”. Liječnica je roditeljima rekla da nastave s terapijom Sumamedom “uz obilnu hidraciju”, a dječak je dodatno dobivao i rehidromix, kako ne bi dehidrirao. Napomenula je da pogorša li se situacija opet dođu na Hitnu ili u ponedjeljak kod pedijatra. Za tu liječnicu HLK nije utvrdio stručni propust.

No horor počinje u noći s nedjelje na ponedjeljak. Otac je ponovno došao s dječakom na Hitnu oko dva ujutro. U smjeni je bila druga liječnica. Otac joj je kazao da je dječaka zaboljelo u desnom prsištu, što ga je probudilo, i zato su došli na pregled. Poslušala mu je pluća, pregledala grlo i zasićenost kisikom. Kako je dječak rekao da ga više ništa ne boli, uputila je oca da ga u ponedjeljak dovede pedijatru na pregled. No, po HLK-u liječnica je učinila “stručni propust jer nije učinila cjeloviti klinički pregled, a to znači da mu nije izmjerila primjerice krvni tlak, puls...”, a drže i da je veću pažnju trebala posvetiti boli u prsima na koju se dijete požalilo.

No, zaključak je i da tada nije bilo nedvojbenih simptoma upale pluća jer je zasićenost kisikom bila 97%, što znači da je dijete normalno disalo.Kulminacija se, pokazuje izvješće, događala u ponedjeljak ujutro, kad je otac s dječakom “šetao” od vrata do vrata. Kako im je rečeno, javili su se u pedijatrijsku ordinaciju, ali bila je gužva i medicinska je sestra rekla ocu da će morati čekati jer je u tom trenutku bilo puno pacijenata. U HLK drže da liječnik koji nije primio dječaka nije dogovoran “jer nije ni znao što se zbiva u čekaonici”, a medicinska sestra očito nije prepoznala težinu situacije. Otac je odlučio otići s djetetom na Hitnu, ali oni ga opet šalju pedijatru!?

Konačno ga prima dr. Ksenija Kaleb koja “savjesno prema pravilima medicinske struke pregledava dječaka i postavlja radnu dijagnozu desnostrane upale pluća, sepse i septičnog šoka”, tj. utvrdila je da je dijete vitalno ugroženo. Više mu nije mogla izmjeriti zasićenost kisikom, tlak... a puls je bio slab. S ocem vodi dječaka na Hitnu i ostavlja liječnici koja je dežurala. Unatoč očito točno postavljenoj dijagnozi i hitnoj odluci da dijete mora u bolnicu, povjerenstvo drži da je po pravilima struke trebala “neodgodivo početi liječenje vitalno ugroženog djeteta, a to znači da mu je trebala dati kisik, krenuti s liječenjem drugim antibiotikom te otvoriti venski put za infuziju”.

Odluka komore

Liječnica je već ranije rekla da nije imala kisik i ampule antibiotika, a da je smatrala da će venski put brže otvoriti liječnica na Hitnoj koja je u istoj zgradi. Procjenjuje se i da je liječnica u pripremi za prijevoz helikopterom, koji je pozvan u 9.24 sata, a dječaka je dovezao u Split u 10.56 sati, učinila propust jer nije dobio dovoljno kisika i infuzije. Ravnatelj Doma zdravlja Metković, Mihovil Štimac, kaže da su izvješće HLK dobili, ali da se s njim duboko ne slaže: “Pružit ćemo svu potporu i stati iza svojih liječnika”.

No, cijeli ovaj slučaj zapravo potvrđuje da svoj dio odgovornosti ima organizacija sustava, odnosno da i opremljenost ordinacija i educiranost kadrova te objedinjenost zdravstvene skrbi na prostorima poput Metkovića, gdje u neposrednoj blizini nema bolnice, mora biti besprijekorna u odnosu na područja na kojima su bolnice “iza svakog ćoška”. Zasad se ne zna hoće li protiv ove tri liječnice biti pokrenut disciplinski postupak jer o tome će tijela Hrvatske liječničke komore odlučivati za desetak dana.