I dok domaći mediji spekuliraju znači li prihvaćanje Vladina projekta cestovnog povezivanja juga Hrvatske s ostatkom domovine i jamstvo da će EU sufinancirati gradnju Pelješkog mosta, doznajemo da je iza kulisa Šestog kohezijskog foruma potpredsjednika Vlade dr. Branka Grčića sustiglo i pitanje predstavnika Europske komisije – a što vi u Zagrebu još čekate s izmjenama Zakona o državnim službenicima?, piše Slobodna Dalmacija.
Budući da po tome ispada kako su za reformu državne uprave, odnosno status dosad nedodirljivih predstavnika državne administracije, zainteresiraniji u Bruxellesu nego u Banskim dvorima, krenula je žurna akcija završnog poliranja teksta Prijedloga zakona o državnim službenicima.
Teško je kazati jesu li za sve krivi godišnji odmori ili je jednostavno riječ o Vladinoj nevoljkosti i kalkuliranju zbog odluke koja će, nije teško predvidjeti, naići na otpor među 63.000 državnih službenika, ali očito je da više nema mjesta za odgodu.
Uži bi kabinet Vlade trebao odobriti prijedlog zakona najkasnije tijekom idućeg tjedna te ga potom s jedne strane Markova trga ubrzano proslijediti u suprotnu zgradu, tj. u saborsku proceduru. Iako tekst dorađenog prijedloga zakona još uvijek nije na stolu nadležnog ministra uprave Arsena Bauka, doznajemo da je njegova finalizacija pitanje dana.
“Valjda nas pritom neće zaobići jer su nam iz Vlade obećali da ćemo i mi moći vidjeti finalnu verziju prijedloga zakona”, kazao nam je Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Budući da se od dorađenijeg zakona očekuje dokidanje dosadašnjeg statusa “svetim kravama” državnog proračuna, postavlja se logično pitanje zašto Vlada nije i ranije krenula u reformu državne uprave, koja sasvim sigurno neće naići na negodovanje šire javnosti.
Ukratko, državni će službenici od sada lakše moći dobiti otkaz. Naime, u stegovnim postupcima ukidaju se službenički sudovi i Viši službenički sud, a eventualni sporovi vodit će se na “običnim” sudovima. O eventualnoj povredi dužnosti odlučivat će čelnik konkretnog državnog tijela. Svi zaposleni u državnoj upravi više neće imati status državnih službenika, taj će status zadržati zaposlenici koji obavljaju stručne poslove, a svi ostali bit će namještenici.
Ta je promjena vrlo važna jer će za namještenike vrijediti “obični” Zakon o radu, a ne Zakon o državnim službenicima, protiv čega se može očekivati najviše otpora.
Preciznije bi trebalo definirati i pojam sukoba interesa državnih službenika, bilo da je riječ o, primjerice, obrtu službenika ili namještenika, ili o poslovima članova njegove obitelji koji bi se mogli naći u sukobu interesa. Pojednostavnit će se proces premještanja i smjenjivanja državnih službenika, a razrađuje se i novi model klasifikacije radnih mjesta i napredovanja na poslu.
Time će se, što je bila namjera i uvođenja centraliziranog obračuna plaća, ujednačiti primanja ljudi koji su na istim radnim mjestima u različitim sredinama. Službenici koji dobiju ocjenu “izuzetan” ili dva puta uzastopno “uspješan” – što će ovisiti o odluci čelnika državnog tijela i osiguranim sredstvima – moći će računati na veću plaću...
Državni ispiti polagat će se informatičkim putem, kako bi se izbjegli dosadašnji troškovi putovanja kandidata na ispit...
Inače, Zakon o državnim službenicima donesen je 2005., a samo u posljednje tri godine korigiran je sedam puta, iz čega se može zaključiti da je reforma državne uprave očito jedan od zahtjevnijih zalogaja za aktualnu vlast, piše Slobodna Dalmacija .
Lora Vidović: Opasnost od politizacije
O prijedlogu novog zakona oglasila se i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je upozorila ministra Bauka na to da novi model zapošljavanja u državnoj službi i uvođenje ugovora o radu lako može rezultirati povećanjem politizacije državne uprave.
Ona drži i kako se ukidanjem službeničkih sudova “šalje pogrešna poruka da se ova neovisna tijela koja imaju sve pretpostavke za zakonito rješavanje ukidaju zbog dosadašnjih poništavanja rješenja čelnika tijela”.
Sindikat: Stranački ‘uhljebi’ ne moraju strahovati
Politizacije državne uprave boje se i u Sindikatu državnih i lokalnih službenika, budući da je, kako tvrdi Siniša Kuhar, zacrtano odvajanje političkih i upravnih položaja u državnoj upravi već izigrano “imenovanjem (pre)velikog broja od gotovo 70 državnih tajnika i fingiranim natječajima na kojima su ravnateljima pravnih organizacija u ministarstvima postajale osobe koje su odgovarale političkoj opciji na vlasti”. Za mogućnost premještaja državnih službenika na relaciji državna tijela – javne službe – tijela lokalne samouprave Kuhar tvrdi da omogućava “povlačenje” zaslužnih stranačkih kadrova u državna tijela te nastavak prakse zbrinjavanja “uhljeba”.
“Kad se tome pridoda predloženo ukidanje obveze sudjelovanja predstavnika Ministarstva uprave u komisijama za provedbu javnog natječaja i internog oglasa, može se očekivati da ćemo u budućnosti imati stranački obojene resore na svim, a ne samo rukovodećim razinama, u kojima će nositelji dužnosničkih položaja – koalicijski partneri, nesmetano popunjavati rukovodeća i druga službenička i namještenička radna mjesta”, komentira Kuhar prijedlog zakona.
Nije zadovoljan ni izostankom analize broja osoba koje će ostati u statusu službenika, odnosno namještenika, kao ni odredbom koja predviđa velike diskrecijske ovlasti čelnika državnih tijela, koji će sami donositi odluke o napredovanju zaposlenika, čime se u pitanje dovodi “zakonom propisano načelo prava na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja”. Kuhar upozorava i na to da će donošenje novog zakona dovesti do nove višemjesečne djelomične “paralize sustava”, jer će trebati donijeti niz internih i provedbenih akata, rješenja o rasporedu, zatim sklopiti zasad nepoznati broj ugovora o radu... Budući da ovog trenutka još ne znaju je li prihvaćen ijedan njihov prigovor, u Sindikatu ne žele govoriti o svojim daljnjim aktivnostima.
Na koga se Zakon odnosi
Zakon se odnosi na državne službenike u tijelima javne uprave (kao što je Porezna uprava), pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnim službama Sabora, Vlade, Ureda predsjednika RH, Ustavnog suda, Ureda pravobranitelja, Državnog ureda za reviziju, ureda za prostorno planiranje...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....