NARUKVICA NA NOGU UMJESTO ZATVORA: 2020. uvodi se elektronski nadzor zatvorenika. Skraćuje se vrijeme od presude do izdržavanja kazne

Nakon 18 godina mijenja se Zakon o izvršavanju kazne zatvora, a nacrt koji sadrži nekoliko značajnih novosti od subote je u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Ministar pravosuđa u čijem je resoru izrađen nacrt novog zakona izdvojio je dvije upute koje je dao radnoj skupini za izradu novog propisa. Jedna se odnosi na ugrađivanje pretpostavki za uvođenje elektroničkog nadzora zatvorenika, a druga je skraćivanje vremena od pravomoćne presude do početka izdržavanja kazne. Sadašnja praksa bilježi učestale slučajeve da prođe i po godinu dana od presude do odlaska u zatvor.

Elektronički nadzor zatvorenika, o kojem se već podosta govorilo i pisalo, od iduće bi godine trebao biti u funkciji. Prema riječima pomoćnice ministra za zatvorski sustav Jane Špero, novac za opremu je osiguran, i to iz norveških fondova, u ukupnom iznosu 2,1 milijun eura. S tim iznosom pokrit će se troškovi više projekata, no u najvećoj će se mjeri financirati elektronički nadzor.

Uvjet za opoziv

- Ovakav nadzor primjenjivat će se na zatvorenike na uvjetnom otpustu - kaže Jana Špero i navodi da će zatvorenik imati narukvicu, odnosno nanožnicu koja će u svakom trenutku odašiljati njegovu lokaciju. Tako, ako se u određeno vrijeme uvjetno otpušteni neće nalaziti u kući, stvorit će se uvjeti za opoziv uvjetnog otpusta.

Kada se implementira sustav za elektronički nadzor, moći će se napraviti i daljnji korak, a to je njegovo korištenje u slučajevima istražnog zatvora. No, za tu primjenu bit će potrebne izmjene Zakona o kaznenom postupku. Poanta je da će se nekim osobama koje su pod istragom umjesto istražnog zatvora moći odrediti kućni pritvor, a preko narukvice će se kontrolirati kretanje.

- U Zakon o izvršavanju kazne zatvora ugrađuju se i odredbe o audio i video konferencijama, koje već postoje u praksi. U suradnji s UNICEF-om provodimo pilot-projekt videoposjeta djece zatvorenika - kaže Špero i pojašnjava kako je to važno za jačanje obiteljskih odnosa. Ako, primjerice, otac izdržava kaznu zatvora u Lepoglavi, a obitelj mu živi u okolici Zadra i dijete ga ne može fizički posjetiti, kontakt se može ostvariti videolinkom.

Videokonferencije će olakšati i neke procesne situacije zatvorenika. Tako, ako se vodi postupak na Vrhovnom sudu, zatvorenik će u njemu moći sudjelovati putem videolinka. Time će ostvariti svoja zakonska prava, a zatvorski sustav neće se izvrgavati procedurama njegova izlaska iz zatvora, odvođenja na sud i osiguranja.

Prekršaji

U odnosu na skraćivanje rokova u kojima osuđeni mora završiti u zatvoru, naša je sugovornica kazala da po zakonskom prijedlogu prvostupanjski sud, otkad donese pravomoćnu presudu, ima rok od pet dana za njezino slanje sucu izvršenja, a on ima rok od osam dana za upućivanje na izvršenje kazne. Budući da je u praksi čest problem neuspjela dostava, propisuje se da se u slučaju neuspjele dostave rješenja ono stavlja na oglasnu ploču, čime se ona smatra izvršenom. Od pravomoćne presude do početka odsluženja kazne zatvora ne bi smjelo proći više od mjesec do mjesec i pol.

Bitna novost odnosi se i na one koji završe u zatvoru zbog prekršaja, a ne kaznenog djela. I takozvani prekršajci idu u zatvor zatvorenoga tipa, no nakon usvajanja novog zakona njihovi uvjeti odsluženja kazne trebali bi biti lakši jer bi se upućivali u zatvore poluotvorenog tipa. Ovo ima smisla jer su prekršaji ipak blaži oblik sankcije, jer su prekršajne kazne zatvora u pravilu kratke, a zatvorski sustav će se rasteretiti i otvorit će se prostor za one koji su upućeni u istražni zatvor.

Pomoćnica za zatvorski sustav Jana Špero ističe da Ministarstvo pravosuđa dobro surađuje s nevladinim udrugama i u suradnji s njima se provode posebni programi za ovisnike, zatim za mlade, a u suradnji s vanjskim učilištima provode se osposobljavanja zatvorenika za računalna zanimanja.

Osim zbog uvođenja nekoliko važnih novosti, novi je zakon trebalo napisati i zato što je od 1999. godine, kada je usvojen, doživio čak 12 izmjena i dopuna, zbog čega je postao teško prohodan i vrlo nepregledan zakonski tekst. Osim toga, trebao se uskladiti s cijelim nizom drugih zakona, koji su se u međuvremenu mijenjali.

Novi Zakon o izvršavanju kazne zatvora regulirat će rad ukupno 21 kaznenog tijela u Hrvatskoj kojim upravlja Središnji ured u Ministarstvu pravosuđa. Riječ je o sedam kaznionica, 14 zatvora, dva odgojna zavoda, Centru za dijagnostiku u Zagrebu i Centru za izobrazbu. U svim ovim kaznenim tijelima dnevno se nalazi oko 3500 osoba lišenih slobode, od čega bude oko 1200 istražnih zatvorenika, oko 2200 zatvorenika i oko 100 prekršajnih zatvorenika.

O svima njima dnevno skrbi oko 2600 državnih službenika i namještenika, od čega je oko 1600 službenika pravosudne policije.