TESTIRANJE

“Naša nepca dat će odgovor: jedemo li gore nego na Zapadu”

Trideset djelatnika zagrebačkog PBF-a, profesionalni kušači, probalo je posljednjih dana 22 proizvoda - Colu, pivo, slatkiše...
 Dragan Matić / CROPIX

Ušetale su mirno, svaka je sjela za svoj stol, potpisala se na papir i krenula na posao.

Ispred njih nalazio se bijeli pladanj na kojem su bila tri papirnata tanjura.

Na tanjurima su otrgnute kockice čokolade. O kakvim se čokoladama radi, ne znaju. Svaka je čokolada dobila svoju šifru, pa se tako jedna zove 29, druga 30, treća 185, četvrtoj je dano ime 539, a petoj 752.

Do tanjura s lijeve strane je i čaša vode te po jedna kriška kruha. To su neutralizatori okusa. S desne strane pladnja su tri testa. Prvi, senzorska procjena čokolade s lješnjacima, drugi je test u trokutu, a treći je test uspoređivanja u paru.

Njih deset testove je riješilo brzo, trebalo im je 20-ak minuta, a kako su ga riješile, bit će itekako važno hrvatskim potrošačima.

Za otprilike tri tjedna javnost bi mogla biti upoznata s rezultatima velikog istraživačkog projekta čiji je osnovni cilj usporediti kvalitetu proizvoda koji se nude na zapadnom tržištu i onih koji se nude na tržištu jugoistočne Europe.

Šifriranje

Projekt je pokrenut još u veljači ove godine, na inicijativu europarlamentarke Biljane Borzan, budući da više od 80 posto Hrvata smatra kako u našoj zemlji konzumiramo manje kvalitetne proizvode velikih brendova od onih koji se nude primjerice u Njemačkoj.

A u proteklih mjesec dana na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, na Zavodu za poznavanje i kontrolu sirovina i prehrambenih proizvoda, kroz ruke, ali i usta stručnjaka prošlo je ukupno 22 takva proizvoda.

Kušali su se tu Coca-Cola, Haribo bomboni, Red Bull, pivo Heineken, Jacobs instant kava, a posljednja na redu bila je Milka s cijelim lješnjacima.

Prije nego što su čokolade stigle pred profesionalne kušače, djelatnice laboratorija za senzorske analize šifrirale su one Milke koje su proizvedene u Njemačkoj i one koje se proizvode u Bugarskoj i namijenjene su, među ostalim, i hrvatskim kupcima.

Zagreb, 170517.
Na Prehrambeno-biotehnoloskom fakultetu analiziraju se razllke u prehrambenim proizvodima za hrvatsko i zapadnoeuropsko trziste.
Na fotografiji: pripreme za senzorsko testiranje cokolade Milka.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

- Možemo početi - oglasila je početak testiranja Nada Vahčić, redovita profesorica na PBF-u. Njen je zadatak, nakon što se završi kompletna analiza, napraviti usporedbu i rezultate poslati Agenciji za hranu i Biljani Borzan.

Osim na PBF-u, kaže mi Vahčić, analiza se radi i u Centru za kontrolu namirnica. Tamo rade usporedbu kemijskog sastava njemačke i bugarsko-hrvatske Milke.

- Evo, tu su dva puna registratora. Pogledajte, tu su i riblji štapići. Sve su to naši senzorni analitičari probali i ocijenili, i sada kada budemo gotovi s čokoladom, krećem u obradu podataka. Rezultati će biti 95 posto točni jer je to uobičajeno kada se rade ovakvi projekti - kaže mi Vahčić dok sjedimo u njenom uredu.

Rezultati za 15 dana

A ti senzorni analitičari ili kušači čokolade, njih ukupno 30, dolaze s fakulteta. Neki su iz laboratorija mlijeka i mliječnih proizvoda, drugi iz laboratorija za voće, pa stručnjaci iz laboratorija konditorskih proizvoda ili primjerice oni koji su specijalizirali tehnologiju žitarica. Svi oni, uvjerava me Vahčić, senzorski su analitičari i prošli su potrebne izobrazbe.

Svaki proizvod ocjenjivalo je do 30 takvih stručnjaka, a iako je bilo dovoljno da riješe samo jedan test, oni su ih rješavali tri.

Zagreb, 170517.
Na Prehrambeno-biotehnoloskom fakultetu analiziraju se razllke u prehrambenim proizvodima za hrvatsko i zapadnoeuropsko trziste.
Na fotografiji: senzorsko testiranje cokolade Milka.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

- Naši potrošači to zaslužuju. Ne želimo da bude ikakve dvojbe - jasna je profesorica Vahčić.

Među kušačima je bila i profesorica Draženka Komes, inače pročelnica laboratorija za tehnologiju ugljikohidrata i konditorskih proizvoda. Prvo su kušale jednu kockicu čokolade, gledale izgled, mirisale, a zatim rješavale test.

- S čokoladama je najteže jer su slatke. Kod drugih proizvoda vi odmah možete naći razliku prema konzistentnosti ili boji - rekla je nakon testiranja profesorica Komes.

I ima li razlike, bilo je pitanje za kraj.

- Rok za objavu rezultata je 15. lipnja. Strpite se - odgovorila je profesorica Vahčić.

Na što sve kušači moraju pripaziti

Vanjski izgled

je li površina glatka, kakav je sjaj, kakav su oblik i površina...

Unutarnja svojstva

je li struktura besprijekorna ili loša, kakvo je topljenje?

Miris

je li čist i svojstven čokoladi i lješnjacima, je li zaokružen u potpunosti ili je kiselkast i miriše na plijesan

Okus

je li svojstven za čokoladu, plemenit, je li zaokružen ili kiselkast, stran, prodoran, oštar...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 10:27