Uzmemo li u obzir to da se na današnji datum lani i prije dvije godine najavljivao kraj babljeg ljeta, a ne tek početak, pitali smo stručnjake da nam objasne zašto i kako je došlo do neuobičajeno dugotrajnih i visokih temperatura za ovo doba godine.
Naime, ovaj tjedan meteorolozi najavljuju da bi temperature mogle ići i do maksimalnih 25 Celzijevih stupnjeva, što bi moglo značiti da nas čeka novi listopadski toplinski rekord.
Inače, prosječna temperatura zraka u Hrvatskoj tijekom listopada je 12,5 Celzijevih stupnjeva, a posljednje neuobičajeno bablje ljeto je zabilježeno prije 18 godina kada je temperatura bila gotovo tri stupnja veća od prosjeka.
- Trenutne temperature zraka značajno premašuju prosjek referentnog razdoblja na svim glavnim postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda, ali sačekat ćemo završetak mjeseca za konačnu ocjenu premašuje li ovaj listopad u toplini prošlogodišnji - odgovorila nam je Melita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju u DHMZ-u.
Anticiklona
Da ovako dugotrajno visoke temperature nisu uobičajene za ovo doba godine, otkrio nam je Lovro Kalin, voditelj Službe za vremenske analize i prognoze u DHMZ-u. Kako kaže, iako odstupanja u odnosu na prijašnje godine nisu ekstremna, listopad će vjerojatno zabilježiti poneki ekstrem.
- Ovako visoke temperature uzrokovane su vrlo stabilnim vremenom i dugotrajnim utjecajem ogranka anticiklone, zbog koje nam sa zapada i jugozapada pritječe razmjerno topao sredozemni zrak. Takva dugotrajna sinoptička situacija je relativno neuobičajena u ovo doba godine - naveo je Kalin.
Prema riječima Antuna Markija, klimatologa i profesora na Geofizičkom odsjeku zagrebačkog PMF-a, visoke temperature u Hrvatskoj svoj uzrok imaju južnije od nas, u Africi.
- Zadnjih dana ciklona se formirala u Atlantiku, zapadno od britanskog otočja, i sporo premješta na istok, pri čemu blokira prodor hladnog zraka sa sjevera, a istovremeno se na prednjoj strani hladne fronte ista puni toplim zrakom iz Afrike. Ta područja sniženog tlaka, logično, su i područja manje gustoće pa onda usisavaju, slično kao i propuh, sav topli zrak kojeg se mogu dočepati i putem vjetra kreću prema našim prostorima - objasnio nam je Marki.
Zračna masa, veliki volumen zraka koji se duže vrijeme zadržao na nekom području i poprimio svojstva podloge, u ovom slučaju toplinu suncem zagrijane afričke podloge, vjetrom putuje tamo gdje je tlak niži.
- Iako na gibanje tog toplog zraka utječe i orografija tj. razne prepreke poput gorja, planina i planinskih lanaca, prema Hrvatskoj ono ima relativno ‘čist put’. Prijeći će bez problema Sredozemlje, Apenine i naše Dinaride. Zanimljivo, priroda također ima svoj mehanizam ‘puta manjeg otpora’. Procijeni li zračna masa da će manje energije morati uložiti tako da zaobiđe planinu nego da ide preko nje, što je primjerice slučaj s Alpama, onda će to i učiniti. Međutim, naše prepreke može ‘preskočiti’ bez previše uložene energije - objašnjava.
Dok Hrvati uživaju na suncu, sjevernije od nas valja se polarna zračna masa. Sjeverna hemisfera, kako kaže Marki, polako ulazi u zimsko razdoblje sa sve kraćim trajanjem dana, pa se kao posljedica podloga ne stiže dovoljno ugrijati. Ako je podloga hladna, onda nema što zagrijavati zrak iznad njega. I tako nastaje područje hladnog europskog zraka.
- Oko Sjevernog pola stvara se polarni zračni vrtlog valovitog oblika, koji se jako sporo giba. Mehanizam je zapravo isti kao i za topli zrak, nastaje gradijent tlaka i sila koja taj zrak ‘gura’ prema manjim zemljopisnim širinama. Međutim, hladni je zrak gušći i treba mu duže da se pojavi na našim prostorima - navodi Marki.
Globalno zatopljenje
Ipak, ovo je razdoblje u kalendarskoj godini poznato i po velikim dnevnim oscilacijama temperature. Danju temperatura može ići u kopnenim predjelima Hrvatske i do 25 Celzijevih stupnjeva, dok noću pada na svega nekoliko stupnjeva iznad nule, pa nije nemoguće da se ujutro pojavi i mraz.
- Da, upravo toplija atmosfera omogućava veće oscilacije. Morate imati na umu da je hladnija atmosfera puno stabilnija i nema takvih dnevnih amplituda. Razlog je u tome što toplije atmosfere sadrže vodenu paru koja sadrži latentnu toplinu isparavanja. Pogledajte to na ekstremnom primjeru tornada ili sličnih pojava. Topli zrak dođe iznad oceana, diže se jer je lagan, hladi se, kondenzira i nastaju oblaci s velikim tlakom i velikom energijom. U suštini, vodena para i njezina pretvorba je ta koja potiče takve procese.
Na pitanje doprinosi li takvim oscilacijama i nepredvidivom vremenu globalno zatopljenje, Marki odgovara da je i prije bilo takvih oscilacija, ali da situacija u novije vrijeme pogoduje većim i češćim oscilacijama.
- Prije samo 50-ak godina izmjena godišnjih doba bila je puno pravilnija i atmosfera predvidljivija. Zato smo, iako nije bilo tehnologije kakvu imamo na raspolaganju danas, puno lakše bilo prognozirati vrijeme. Toplija Zemljina atmosfera današnjice vrlo često dovodi u procesu izrade prognoza do njihove divergencije i nemogućnosti da se s većom pouzdanošću prognozira vrijeme na rok dulji od 3-4 dana - zaključuje.
UTJECAJ NA TURIZAM: U prvih 18 dana listopada 12% noćenja više nego lani
Hrvatska je i dalje uglavnom zemlja “sunca i mora” pa su dobre vremenske prilike potaknule i dobre turističke rezultate u listopadu. Prema podacima HTZ-a, u prvih 18 dana listopada bilježimo rast broja noćenja od čak 12 posto te dolazaka od 10 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a u tom je razdoblju u Hrvatskoj boravilo 743.000 turista koji su ovdje ostvarili 2,7 milijuna noćenja. Najveći dio tog rasta otpao je na kampove i privatni smještaj koji bilježe rast noćenja od 15 posto, a hoteli su ostvarili rast od slabijih tri posto kad je riječ o noćenju.
- Povoljni vremenski uvjeti u destinaciji jedan su od važnijih kriterija odabira destinacija, posebno kod gostiju kojima je motiv odmora sunce i more, ali i kod onih koji preferiraju putovanja u predsezoni i posezoni ili općenito kraća putovanja s teritorijalno bližih tržišta. Također, povoljni vremenski uvjeti ponajviše utječu na turističke rezultate ostvarene u segmentu kampova, ali i privatnog smještaja, jer oni u određenoj mjeri omogućavaju fleksibilnost gosta kad je riječ o dolasku i odlasku s destinacije - objašnjavaju u HTZ-u. Kad je riječ o destinacijama, najveći rast noćenja u listopadu bilježe gradovi Split, Zadar, Vir i Rovinj. Rast prometa ipak je nešto manji kad gledamo na razini cijele godine. (D. Koretić)
UTJECAJ NA POLJOPRIVREDU: “Ova jesen je bogomdana za dozrijevanje plodova”
“Koliko ima mrazova prije Miholja, toliko ih bude poslije Jurjeva. Ako je Sveti Martin suh, bo po zimi rasel kruh. Ako na Mateja sunce sja, naskoro lijepa jesen zasja. Ako na Miholje sjever vuče, veliku zimu i snijeg dovuče. Sveti Matija led razbija; če pa ga ni - ga naredi!”
Ovo su samo neke od pučkih poslovica koje je iz narodnih kazivanja sačuvao naš legendarni meteorolog Milan Sijerković koji je u svojim istraživanjima o vremenu najbolje povezao znanost i pučka predanja.
Zato smo i njegova bliskog suradnika, nedavno umirovljenog meteorologa specijaliziranog za poljoprivrednu prognozu Dražena Kaučića, nazvali za prognozu oko ovog vremena. Zatekli smo ga u kleti gdje timari svoje biljke, drveće i vrt. I on se slaže kako je ova jesen bogomdana za dozrijevanje plodova prirode, ali i da se treba što prije rješavati plodova koji su dozreli i očistiti u voćnjacima kako bi se rezidbom mogla početi nova vegetacija.
- U višegodišnjim nasadima treba se što prije pristupiti jesenskoj gnojidbi, očistiti kanale za korištenje vode jer vrlo brzo možemo očekivati značajnije oborine. Ne moramo se bojati babljeg ljeta nego u njemu treba uživati - kaže Kaučić. (Z. Šimić)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....