'Naši timovi padaju s nogu, ljeti posao ide u nebo, ljudi zovu i zbog uboda ježa. A sve pada na leđa istih ljudi'

ŠIBENIK - U ovom trenutku Šibenik ima dva tima, odnosno deset ekipa hitne medicinske pomoći, dok Drniš, Knin, Primošten, Vodice, Tisno i Skradin imaju po jedan tim. U ljetnim mjesecima Skradin i Tisno pojačani su dodatnim timom - govori ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu Tomislav Jukić, a prenosi Šibenik.in.

Ipak, Skradin hitnu medicinsku pomoć ima samo od 15. lipnja do 15. rujna. Njihov tim sastoji se od vozača, medicinske sestre ili tehničara i liječnika, a pokriva Nacionalni park Krka, dio autoceste koja prolazi tim područjem i cijeli Skradin. U zimskim mjesecima čitavo to veliko područje je bez hitne pomoći.

- Što se tiče Tisnog, tamo hitna medicinska služba radi tijekom cijele godine. Riječ je o T2 timu koji čine dva medicinska tehničara od kojih je jedan vozač. U ljetnim mjesecima T2 tim 'mijenja' se u T1 tim, što znači da mu se pridružuje liječnik – pojašnjava Jukić.

On ističe da županijski Zavodi za hitnu medicinu zapravo ne mogu učiniti čuda po pitanju pokrivenosti županija timovima hitne pomoći, stoga im preostaje predlagati poboljšanja jedinicama lokalne samouprave koje sve prosljeđuju Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu i Ministarstvu zdravstvu na pregledavanje opravdanosti zahtjeva i donošenje mreže hitne medicine.

-Ta mreža jednostavno nije u ingerenciji županijskih zavoda, ali bitno je reći da mreža ozakonjena od strane Vlade može biti nadopunjena medicinskim nadstandardom. To znači da lokalna samouprava može o svom trošku platiti rad dodatnog tima ili više njih. Što se tiče županije, dobra volja postoji i lani smo se izborili za ispostave Drniš i Primošten s timom T1 koji to područje pokriva 365 dana u godini, 24 sata na dan – pojašnjava ravnatelj Jukić.

Što se Skradina koji zimi nema hitnu pomoć tiče, iz Zavodu za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije predlagali su višim instancama uvođenje T2 tima za to područje te nastoje izlobirati željeni rezultat, a za Tisno, gdje se preklani zbog izmjena u sustavu hitne pomoći prosvjedovalo, nadaju se najboljem raspletu.

Podsjetimo, prema mreži koju je donijelo ministarstvo, Tisno je od 2016. pokriveno T2 timom cijele godine, a ljeti se postojeći tim pojačava liječnikom. Uoči te odluke koja je donesena preklani, tišnjanski načelnik Ivan Klarin organizirao je i prosvjede na magistrali budući da je mjesto ispostave T1 tima u Tisnom preseljeno u Vodice što su iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu obrazložili većim brojem intervencija. Na nezadovoljstvo tom odlukom načelnik Klarin opet je danas podsjetio, budući da je Murter od Šibenika udaljen 40 kilometara.

Inače, iz godine u godinu raste broj intervencija hitne medicinske pomoći, što se najviše osjeti u ljetnim mjesecima. Tako je od 15. lipnja do 31. srpnja ove godine čak 240 intervencija više nego u istom periodu lani, što je opet 996 intervencija više nego u isto vrijeme preklani.

- Ove godine do 31. srpnja brojimo 4.844 intervencije, a u cijeloj 2017. imali smo ih 4.604. Broj rapidno raste, a teret pada na iste ljude, istu opremu, ista vozila. Timovi, malo je reći, padaju s nogu. Ljeti broj intervencija ide u nebo, a osim toga, osiguravamo još razne manifestacije i sve to iziskuje dodatne napore – govori Jukić.

Velik dio problema je i iskorištavanje hitne pomoći, budući da, po Jukićevoj procjeni, oko 80 posto poziva primljenih u ovoj godini nije bilo hitno.

- Hitna pomoć je za životnu ugrozu. Nas zovu zbog banalnosti poput uboda ježa, a puno smo potrebniji za prometne nesreće, srčane ili prometne udare. Naravno, možemo odbiti te banalne pozive i postoji protokol postupanja u tim slučajevima što procjenjuje dojavna jedinica, međutim ljudi koji zovu predstave stanje puno težim samo da iziđemo na teren, a tada ustanovimo da je situacija banalna u odnosu na ono što je u pozivu rečeno djelatnicima – priča Jukić.

Gorući problem ne samo Šibenika nego i svih ostalih centara, nastavlja on, je taj da jedinice lokalne samouprave moraju shvatiti da moraju platiti dodatne timove, ili mora postojati kvalitetnija mreža turističkih ambulanti koje su pod domovima zdravlja.

- Mogu reći da je zimi pokrivenost dovoljna, a ljeti posao raste u nebesa. Resorti s tisućama gostiju nemaju medicinsku skrb, kao ni Nacionalni parkovi Kornati ni Krka, gdje zna biti nekoliko tisuća ljudi odjednom, a sve to pada na leđa nedovoljnog broja ljudi – zaključuje ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu Tomislav Jukić.