VELIKO ISTRAŽIVANJE

Nastavnici se požalili na svoj status u društvu: ‘Dajemo srce i dušu, a smatra nas se neradnicima‘

U istraživanju je sudjelovalo 3634 učitelja i nastavnika iz 159 osnovnih i srednjih škola Hrvatske

Ilustracija

 Philipp Von Ditfurth/Dpa Picture-alliance Via Afp

Svojim plaćama nije zadovoljno 70 posto učitelja i nastavnika, 88,8 posto njih misli da ne mogu utjecati na obrazovnu politiku, a 95 posto prosvjetara ne slaže se s tvrdnjom da političari u Hrvatskoj cijene stavove učitelja i nastavnika, pokazuje dio rezultata istraživanja koje je povodom Svjetskog dana učitelja predstavio Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Analitičko izvješće, objavljeno je pod nazivom ‘Nemamo tri mjeseca godišnjeg – Perspektive učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola o radu u školi i društvenom statusu‘, obuhvatilo je rezultate istraživanja u kojemu je od lipnja do kolovoza ove godine sudjelovalo 3634 učitelja i nastavnika iz 159 osnovnih i srednjih škola Hrvatske.

Jedan od glavnih nalaza jest da učitelji i nastavnici iskazuju visoku razinu zadovoljstva poslom i većina učitelja i nastavnika i dalje uživa u svom radu te ih posao ispunjava – 82,8 posto ih tvrdi da uživaju u poučavanju, a 78,4 posto i dalje osjeća entuzijazam za rad. Procjenjuju da je prošla školska godina bila izrazito zahtjevnija u usporedbi prije razdoblja pandemije, pa ih 62 posto izjavljuje da su imali značajno povećanu zahtjevnost rada. Osjećali su stres, ponajviše (njih 64 posto) preopterećenošću administrativnim poslovima. Gotovo 70 posto prosvjetara navelo je u istraživanju da su zabrinuti zbog ekonomske neizvjesnosti, a 46,6 posto zabrinuto ih je zbog rata u Ukrajini.

Manje od deset posto učitelja i nastavnika (9,4) osjeća stres zbog zastrašivanja od strane učenika. Kako su naveli istraživači, za učitelje i nastavnike najznačajniji izvori stresa u poslu su: preopterećenost administrativnim obvezama, osjećaj odgovornosti za uspjeh učenika i dodatni poslovi zbog odsustva učenika i(li) nastavnika. Učitelji u osnovnim školama u većoj mjeri kao značajne izvore stresa ističu rješavanje briga ili prigovora roditelja ili skrbnika, održavanje razredne discipline i prilagođavanje nastave učenicima s posebnim potrebama.

Istraživanje učeničke perspektive s 8419 učenika završnih razreda srednjih škola pokazuje da se 60,5 posto učenika slaže s tvrdnjom da su ‘Nastavnici nedovoljno cijenjeni u Hrvatskoj‘. Najvišu razinu slaganja s tvrdnjom daju najuspješniji učenici.

‘Nizak društveni status učiteljske profesije predstavlja ozbiljan izazov za Hrvatsku jer će se i dalje negativno odražavati na one koji trenutno rade u sustavu odgoja i obrazovanja, ali i za privlačenje kompetentnih mladih ljudi za rad u školi‘, stoji u zaključku istraživanja IDI-ja.

Među ostalim, učitelji i nastavnici iznijeli su svoje dojmove o vlastitom statusu u društvu.

‘Javnost bi trebala, ako ne cijeniti, jer danas je rijetkost iskazivanje pozitivnih aspekata tuđega rada, onda barem razviti svijest da rad s mladim ljudima zahtjeva i naše srce, dušu, prožima naš život. Mediji bi trebali više ukazivati na našu potrebu za adekvatnim priznanjem, kad već nemamo financijsku satisfakciju. Kad čujem fraze o nastavnicima neradnicima te o negativnoj selekciji, pitam se čemu sam doista posvetila veći dio svog života‘, smatra jedna nastavnica srednje škole iz zagrebačke gimnazije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 23:45