'Nastupila je redukcija pravne sigurnosti'

Predsjednik Pravosudne akademije Željko Horvatić ocijenio je u četvrtak u Opatiji da je izgradnja hrvatskoga pravnog sustava s prihvaćanjem odredaba europskog prava tekla kaotično te je mnogo elemenata sustava međusobno ostalo neusklađeno, a nastupila je redukcija pravne sigurnosti i problemi u ostvarenju vladavine prava.

Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu na redovitom savjetovanju koje je počelo u Opatiji razmatra pitanja "iskoraka hrvatskog zakonodavstva i prakse u europsko kazneno pravo". Skup je otvorio predsjednik tog udruženja Dražen Tripalo, a u uvodnom dijelu govorio je predsjednik Pravosudne akademije Željko Horvatić.

Ocjenjujući da je nastupila redukcija pravne sigurnosti i problemi u ostvarenju vladavine prava, akademik Horvatić je rekao da je uzrok tomu u mnogo slučajeva prebrzo donošenje ustava, zakona i drugih propisa. Ustvrdio je kako pravni sustav treba urediti ispočetka i, kako je rekao, pomesti što ne valja, a na dobrome sagraditi novi sustav. Ocijenio je da se sustav narušava i zbog uloge medija, a kao primjer naveo je zahtjeve za komentare predmeta prije pravomoćnosti presude utemeljene na javnom interesu.

Komentare ne daju samo novinari, nego i sami sudionici u sudskim predmetima, rekao je Horvatić i dodao kako se sad već komentiraju i istražne radnje te proglašavaju nepotrebnima ili politički motiviranima.

Sudac Ustavnog suda i profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Davor Krapac istaknuo je da se europsko kazneno pravo u Hrvatskoj mora smatrati našim iako do 2013. godine Hrvatska nije mogla utjecati na donošenje odredaba, nego je većinu njih morala preuzeti. No sad, dodao je, Hrvatska kao punopravna članica može sudjelovati u donošenju svih pravnih propisa na europskoj razini.

Hrvatska s ostalim zemljama Europske unije dijeli zajedničku europsku pravnu kulturu, što je unikatno u svjetskim okvirima jer nijedna druga civilizacija nije razvijala legalistički pristup razvoju društva kao ova, istaknuo je Davor Krapac.

Tamara Ćapeta s katedre europskoga javnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu govorila je o razlikama u donošenju okvirnih odluka i direktiva na području europskoga kaznenog prava. Istaknula je da su danas u primjeni i okvirne odluke i direktive te da će tako biti dok se ne odluči konačno promijeniti odluke u direktive. Ustvrdila je da su okvirne odluke često nejasne jer su rezultat kompromisa te je dan prostor nacionalnim zaknodavstvima da dorade te odluke.

Skup traje do 7. prosinca.