Navodi iz anonimne prijave u kojoj se SDP-ovca optužuje za ratno profiterstvo: Linić je novac sakrio u frižider

RIJEKA - Anonimna kaznena prijava kojom se Slavka Linića optužuje za ratno profiterstvo datirana je 7. siječnja, a naslovljena je na ravnatelja policije Olivera Grbića. Pisana je rukom na bijelom arku papira formata A4 i potpisana inicijalima. Osim Grbiću, autor je istu prijavu uputio i HDZ-ovim saborskim zastupnicima Vesni Buterin i Frani Matušiću.

Kalkulacije s prijavom

Iz Ravnateljstva policije prijava je proslijeđena u Policijsku upravu primorsko-goransku koja je o tome izvijestila Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci. Iz ŽDO-a je stigao odgovor da “jednostavno postupe po zakonskoj proceduri”. Drugim riječima, prepustili su policiji da utvrdi ima li elemenata kaznenog djela, a samo Odvjetništvo nije dalo nikakve naputke o saslušanju ili privođenju konkretnih osoba.

Sudeći po datumu koji je autor naveo u pismu, očito se kalkuliralo što napraviti s prijavom. Riječka je policija na kraju ipak krenula u akciju i prvo pozvala neke od mogućih svjedoka, konkretno tadašnjeg šefa riječke policije Josipa Kukuljana koji je po funkciji bio i član Stožera za obranu grada, tajnika Franju Butorca te u prijavi izravno prozvanog Šimu Radulića, tadašnjeg šefa Teritorijalne obrane.

Anonimni autor, uz Radulića, za pljačku novca namijenjenog kupnji oružja optužuje još jedino Slavka Linića, tadašnjeg gradonačelnika i prvog čovjeka Kriznog štaba za obranu.

“Ovom prilikom javljamo se privremeno anonimno u razotkrivanju ‘moralnih veličina’ i ratnih lopova Slavka Linića i Šime Radulića. Privremeno anonimno znači da ćemo se javiti i otvoreno svjedočiti u raskrinkavanju krađe i lopovluka u teškim trenucima Hrvatske kada proces počne”, prve su rečenice iz prijave, iz čega se može zaključiti kako autor procjenjuje da njegove navode želi potvrditi više osoba, a spremne su se razotkriti tek u sudskom procesu.

U obrazloženju tih tvrdnji autor pojašnjava Linićevu ulogu pa piše:

“Tijekom 1991/92 Slavko Linić je bio gradonačelnik. Tom prilikom zbog agresije na Hrvatsku formiran je krizni štab (sa zakašnjenjem zbog očekivanja pada Tuđmanove ideje o oslobađanju i osamostaljenju Hrvatske).

Svađa zbog podjele plijena?

Isto tako formiran je i štab TO na čije čelo je postavljen Šime Radulić (prije zapovjednik brigade JNA). Zbog poznatog oduzimanja oružja TO od strane JNA štab je donio odluku o legalnoj kupovini oružja u Sloveniji preko Linićevih veza.

Štab je zadužio Šimu Radulića da nabavi potrebno oružje i streljivo, te mu je u gotovini predano 830.000 DEM u kožnoj crnoj torbi. Linić i Radulić su otezali nabavku nadajući se padu Tuđmanove ideje, a istovremeno su pala neka skladišta JNA, te je Rijeka opskrbljena naoružanjem zahvaljujući časnicima ZNG.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA