Neke stvari su apsurdne, a neke sulude. No, svejedno o njima treba pisati i upozoravati u nadi da će se promijeniti. U takve spada situacija na splitskoj Brodarici s Dioklecijanovim akveduktom, piše Slobodna Dalmacija.
S jedne strane uličice Velimira Terzića imamo skupo plaćene podzemne spremnike za odvojeno prikupljanje otpada. A samo par metara dalje je ulaz u Dioklecijanov akvedukt koji nikad nije proradio jer je skoro dva desetljeća zatrpan hrpom smeća.
Nije jasno je li riječ o primitivizmu onih koji su doselili u POS-ove stanove ili onih koji posjećuju TC Joker, ili pak o nečijem bolesnom umu, koji je odlučio smećem zatrpati ulaz u antički akvedukt. O ovoj situaciji Slobodna je pisala u nekoliko navrata. Prvo u rujnu 2008. dok je Ivan Kuret bio gradonačelnik, a zgrade POS-a su bile svježe izgrađene. A pisali su i u lipnju 2009. taman nakon što je Željko Kerum došao na mjesto gradonačelnika.
Zadnji put je Slobodna o tome napisala tekst u lipnju 2021. odmah nakon što je Ivica Puljak preuzeo mjesto gradonačelnika Splita.
Jedna od prvih stvari koje je Puljak najavio bilo je veliko čišćenje grada u akciji „Očistimo grad”. Mjesec dana radnici „Čistoće" uklanjali su otpad kojeg su građani ostavljali pored kontejnera, a u Banovini su pozvali stanare da se uključe. No, ispostavilo se da je nova gradska vlast preoptimistično procijenila Splićane.
- Uvest ćemo komunalni red, usklađen s konzervatorskim smjernicama, te motivirati građane da zajedničkim snagama i u partnerskom odnosu povjerenja i uvažavanja od Splita napravimo čist i uredan grad, na koji ćemo svi biti ponosni - najavio je Puljak u svom izbornom programu.
Evo, dakle, zgodnog primjera, Slobodna je u lipnju 2021. pisala ukazujući na sramotnu zapuštenost antičkog vodovoda na Brodarici. „Naime, konzervatori su rekli svoje o vrijednosti lokacije, pa da vidimo hoće li netko očistiti smeće i hoće li nadležni osigurati da se akvedukt može prezentirati”.
Ali, pokazalo se da je to bilo uzalud, kao i Puljakove najave da će do kraja njegovog mandata odvajanje otpada doći do 50 posto.
Dosadašnje zapuštanje ove lokacije bilo je obilježeno besmislenim prebacivanjem odgovornosti nadležnih. Tvrtka "Dal koning" koja je izvodila radove naručila je konzervatorski elaborat u kojem je pisalo kako originalne dijelove akvedukta treba, zbog radova na POS-ovim zgradama i podzemnim garažama izmjestiti, a zatim ponovno vratiti i rekonstruirati trasu akvedukta na tom dijelu Brodarice.
- Iako prvobitno nije bila predviđena izgradnja podzemnih prostorija na trasi akvedukta, ipak je u dogovoru s projektantom ostavljena mogućnost da se, radi bolje funkcionalnosti, omogući izgradnja podzemne garaže i na mjestu prolaza vodovodnog kanala, uz uvjet da se on rekonstruira, konzervira i prezentira in situ. Način na koji će se to uraditi moguće je odrediti nakon što se provedu arheološka istraživanja, odnosno uklone betonske konstrukcije koje su devastirale antički kanal. - pisalo je u elaboratu.
Otpad "zaključao" ulazna vrata
Kako je pisala Slobodna, bilo je predviđeno da se zbog prezentacije antičkog vodovoda izradi projekt koji će obuhvatiti ulazni prostor za posjetioce, s izložbenim panoima edukativnog karaktera o Dioklecijanovom vodovodu. Projekt je trebao razraditi način ulaska u kanal vodovoda i mogućnosti prolaska kanalom, kao i rasvjetu unutrašnjosti kanala.
Podignuta je mala ograda s vratima, slobodan je ulaz niz nekoliko stepenica kojima se silazi do vrata na kojima piše „Dioklecijanov akvedukt”, ali koja su stalno zatvorena.
Na kraju mandata Andra Krstulovića Opare Split je dobio Muzej vode u ulici Domovinskog rata. U njemu je naglašeno kako je rimski vodovod koji je prestao dovoditi vodu s rijeke Jadro sredinom VI. stoljeća zbog provale Gota u XIX stoljeću obnovljen za upravljanja Antonia Bajamontija. Ali ulaz u Dioklecijanov akvedukt u Ulici Velimira Terzića ostao je nedostupan zbog suvremenih barbara, ili manijaka (teško je odrediti dijagnozu) koji su imali potrebu da zatrpavaju carski vodovod gomilama smeća.
Stoljećima su Dioklecijanovi podrumi služili kao smetište onih koji su živjeli u kućama iznad njih. Nakon što je carev stan srušen zbog gradnje kuća i uličica, u podrume se ubacivao otpad i ispuštala kanalizacija, sve dok istraživači i konzervatori Vicko Adrić, don Frane Bulić i Ljubo Karaman nisu pokrenuli iskopavanja i čišćenje prostorija Podruma. U neku ruku slična situacija je i na Brodarici. Očekuje se netko tko će imati ovlasti i biti ljubitelj baštine te konačno očistiti ovu splitsku sramotu, piše Slobodna Dalmacija.