Tragični slučaj smrti mladića u Zaprešiću aktualizirao je problem s neefikasnom organizacijom hitne službe na razini cijele države, ali je ponovno pokrenuo i pitanje odgovornosti ministra zdravstva Milana Kujundžića, za kojega mnogi u HDZ-u i u krugu koalicijskih partnera smatraju da je najslabija karika Vlade.
Ne ulazeći u sam slučaj s Hitnom pomoći u Zaprešiću, naši sugovornici iz redova koalicijskih partnera većinom smatraju da Kujundžić ne može voditi taj resor jer dosad nije pokazao volju da reformira zdravstveni sustav, ali istodobno neki od njih sumnjaju da će ga se Plenković tek tako odreći. Jer, pojašnjavaju, on i inače do kraja brani svoje ministre u Vladi koliko god netko zgriješio, a kod Kujundžića uvijek postoji i ta priča da bi HDZ-u mogao raditi probleme u zastupničkim klupama u Saboru kada bi bio smijenjen s pozicije ministra.
Nedostaje liječnika
Jučer je ministar Kujundžić prvi put javno komentirao zaprešićku tragediju, poručivši kako u ovom trenutku ne smatra da je on odgovoran, ali ako se pokaže suprotno, da će dati ostavku. Ministar je izrazio sućut zbog smrti mladića. Kaže da u takvim slučajevima tim čine liječnik, medicinska sestra ili medicinski tehničar i vozač.
- Manji je problem cijena, a veći što nemamo liječnika. Trendovi su u svijetu da mladi sve manje idu studirati, a i bogate zemlje uzimaju liječnike iz Hrvatske. Ako prepoznam da sam odgovoran, dat ću ostavku. U ovom trenutku to ne prepoznajem - rekao je Kujundžić.
Regairao je i premijer Plenković.
- Izražavam žaljenje zbog nesretnih slučajeva u Zaprešiću i Jastrebarskom, izražavam sućut obiteljima. Bio sam u kontaktu s ministrom Kujundžićem i očekujemo da inspekcija ministarstva zdravstva temeljito utvrdi okolnosti slučajeva i nakon toga ćemo moći donositi kvalificiranije sudove -rekao je premijer.
Koalicijski partneri HDZ-a, točnije glavni partner HNS, smatra da nema vremena za čekanje i da treba utvrditi postoji li odgovornost ministra zdravstva u ovom slučaju.
- U ovom tragičnom slučaju očekujem da se što prije utvrdi odgovornost, uključujući i odgovornost samog ministra zdravstva Milana Kujundžića koji mora poduzeti hitne preventivne mjere da se ovakve tragedije više ne bi ponavljale - poručuje naš sugovornik iz vrha HNS-a. Dodatno, ovaj HNS-ovac smatra kako se ministar zdravstva ne bi trebao skrivati od javnosti.
Skrivanje
- Morao bi se aktivno i osobno uključiti u slučaj, izaći na teren i o svemu pravodobno izvještavati javnost, a ne se skrivati - kaže HNS-ovac s kojim smo jučer razgovarali.
I u HSLS-u, ipak ne ulazeći u konkretan slučaj hitne službe, kažu kako su protiv nekih poteza ministra zdravstva.
- Ne ulazim u stručni dio, ali smo protiv da se neprovođenje reformi u sustavu zdravstva kompenzira povećanjem zdravstvenog doprinosa i odlučno ćemo biti protiv toga. Financijske dubioze od 8 milijardi u sustavu posljedica su što zadnjih 20 godina nije bilo ozbiljne reforme zdravstva. Svi ministri su to najavljivali, ali onda kada dođu na poziciju, ne želeći se zamjeriti kolegama liječnicima, nitko ništa ne napravi. Zato mislim da bi bilo dobro da se u perspektivi razmišljanja o novom ministru zdravstva računa s tim i da bi možda bilo bolje da taj novi ministar zdravstva bude izvan zdravstvenog sustava - kaže predsjednik HSLS-a Darinko Kosor.
Kada je općenito riječ o sustavu zdravstva, i u HNS-u smatraju da se ministar Kujundžić mora trgnuti.
- HNS od ministra zdravstva Milana Kujundžića očekuje da ubaci u reformski tempo HNS-ovih ministarstava i da provede reformu zdravstvenog sustava - poručuje naš sugovornik iz HNS-a.
Ministar Kujundžić od početka svog mandata nije napravio pozitivan pomak u zdravstvenom resoru, kažu naši sugovornici, i samo niže afere, no unatoč toj činjenici, ipak se slažu da ga Plenković ni ovaj put neće maknuti, što zbog činjenice da bi mogao imati problema u desnom krilu stranke, što zbog vjerojatnosti da bi Kujundžić mogao raditi probleme u Saboru, ali i zbog sasvim osobnih razloga - Plenković se, naime, teško zamjera ikome.
Teške odluke
- Plenković je dobar čovjek i njemu je teško zamjeriti se nekome. Takav je karakterom i branit će svoje ministre jer ima taj osjećaj odgovornosti prema ljudima s kojima radi. S jedne strane to je dobra ljudska osobina da se ne odriče ljudi, ali s druge strane kao ‘menadžer’ mora donositi i teške odluke - komentira naš sugovornik iz redova koalicije, pa kao primjere navodi i slučajeve sa Zdravkom Marićem, ali i s Martinom Dalić koju je branio do zadnjeg dana, dok nije dala ostavku zbog afere Hotmail.
- Mislim da je takav i slučaj s Kujundžićem i da još nema dovoljno razloga da ga smijeni - dodaje.
No u koaliciji ima i onih koji brane ministra Kujundžića, pa tako Željko Lacković, nezavisni zastupnik s liste zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, kaže kako je ministar svjestan problema i kako se osobno angažirao da pomogne njima u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Od oporbenih zastupnika reagirala je zastupnica Mosta Ines Strenja Linić koja je i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Najavila je da će vezano za ovaj slučaj zatražiti izvanredni stručni nadzor Hrvatske liječničke komore. Podsjetila je kako u proljeće 2016. napravljena reforma hitne medicinske pomoći, te da je ministar Kujundžić samo trebao uzeti u razmatranje taj kvalitetan dokument, ali nije to učinio.
“Za povećanje broja liječnika s pet na deset treba 6 mil. kuna”
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije Davorin Gajnik jučer je rekao da je hitna pomoć u ovom slučaju postupila po pravilima struke, ali je također upozorio na nedostatnost broja timova na tom području. “Ne mogu promijeniti mrežu hitne medicinske pomoći koju je donio ministar”, rekao je Gajnik i dodao da je njegov zavod poduzeo sve što je mogao i zato je najprije na mjesto događaja stigao sanitetski tim, a potom i onaj za hitnu medicinu, ali mladiću nije bilo pomoći.
Gajnik je otkrio da je u protekle četiri godine županija kupila 40 vozila i opremu za hitnu pomoć, a ulaže se i u edukaciju. “No, područje Zaprešića ima 60.000 stanovnika i jedan liječnik u smjeni hitne nije dovoljan pa zavod plaća još tri liječnika za Zaprešić i tri za Samobor, i to godišnje košta 1,2 milijuna kuna. Zaprešić i Samobor najkritičniji su dijelovi Zagrebačke županije, a za povećanje broja liječnika s pet na deset trebali bi šest milijuna kuna godišnje”, istaknuo je Gajnik. Odgovorio je i Ministarstvu zdravstva, koje tvrdi da nisu primili zahtjev za povećanje broja timova iz Zagrebačke županije, rekavši da zna da je županija tražila nove timove i dostavljala elaborate i Zavodu za hitnu medicinu i ministru.
Za predsjednika Hrvatskog sindikata hitne pomoći, Danijela Šotu nema dileme tko je kriv - administracija koja godinama propušta regulirati nadležnosti medicinskih sestara i tehničara.
“Postoji spor u Ministarstvu zdravstva zbog kojeg se ne priznaju kompetencije koje su medicinske sestre i tehničari dobili na tečajevima hitne pomoći te zato dolazi do kolapsa sistema. Zato sve ono što bismo mogli napraviti, ne smijemo”, rekao je Šota koji smatra da problem nije u edukaciji, koja je kvalitetna i dobra, nego u nedostatku nadležnosti medicinskog osoblja. (G. Jureško)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....