'NE VJERUJTE ONIMA KOJI GOVORE DA RASPRODAJEMO DRŽAVU!' Milanović pred Saborom o stanju nacije

NOVO 10:48 - Kad sam prije dvadesetak mjeseci, s ovog istog mjesta, tražio da pružite povjerenje mojoj Vladi, između ostalog sam kazao da je jedan od naših glavnih ciljeva da u ovoj zemlji mirno spavaju svi koji se nisu ogriješili o zakon. Pravosuđu smo na svim razinama u punoj mjeri prepustili odgovornost koja mu pripada. Zato želimo izmijeniti Ustav i ukinuti zastaru za politički motivirana, odnosno za sva teška ubojstva. Neka se pravosuđe suoči s tim zlodjelima, tko god bili počinitelji, tko god bile žrtve - kazao je Milanović.

Premijer se dotakao i dvojezičnosti u Vukovaru.

- Molim vas da shvatite da je borba za najviše standarde u pravima nacionalnih manjina za ovu zemlju i ovo društvo, u suštinskom smislu, važna koliko i rast gospodarstva. U Vukovaru provodimo Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. I vjerujemo u taj zakon, jer taj zakon i takva praksa našu zemlju čine malo boljim i malo sretnijim mjestom.

Premijer je napomenuo da građane ne smiju zaslijepiti samo ekonomska pitanja.

- Naši životi, bez obzira na ekonomsku situaciju, bili bi obezvrijeđeni ako bismo dopustili gaženje vrijednosti antifašizma i sekularizma, ako bismo dopustili diskriminaciju LGBT zajednice, ili da bilo koja manjinska grupacija bude ugrožena ili obespravljena. Poštujemo njihovo pravo na drukčije mišljenje, i poštovat ćemo ga sve dok se kreće u granicama zakona i iskoristit ćemo sva demokratska sredstva da suzbijemo širenje mržnje.

Da zaključim, naša budućnost ovisi ponajviše o ispravnom prepoznavanju naše realnosti, naših interesa i naših potencijala, bez bilo kakvih političkih ili civilizacijskih predrasuda. Pritom nam trebaju dobronamjerni partneri i istinski prijatelji. A partnerstvo i prijateljstvo, kako ih ja shvaćam, podrazumijevaju ravnopravnost, zapamtite te riječi.

Hvala na pozornosti i strpljenju. Živjeli i živjela Hrvatvska! - zaključio je govor premijer Zoran Milanović.

10:35 - Nabrajao je Milanović i što Vlada sve čini na trećem pravcu – resturktuiranju i racionalizaciji državnog i javnog sektora. Između ostalog rekao je kalo vjeruje u pozitivan ishod restuktuiranja brodogradnjem, da reformiraju devastirani zdravstveni sustav...

Najvažnijim pravcem nazvao je izradu, donošenje i provedu mjera za oporvaka gospodarstva. Pravi su, objašnjava, javne investicije, zatim uklanjanje administratvnih mjera, porezna politika, izravni poticaji privatnim kompanijama, europski fondovi te gospodarska diplomacija.

- Ova Vlada je svjesna da vjerojatno postoje ekonomske metode koje bi možda brže pokazale rezultate, ali mi ne možemo provoditi politiku u koju ne vjerujemo. A ne vjerujemo u riskantne monetarne eksperimente, ne vjerujemo onima koji tvrde da se trebamo i možemo još zaduživati , ne vjerujemo onima koji misle da ne trebamo vraćati kredite, ne vjerujemo prorocima koji govore da bi svi naši problemi bili rješeni kada bismo otpustili nekoliko desetaka tisuća ljudi zaposlenih u državnoj upravi. Naše je načelno opredjeljenje da proces nužnih reformi državne uprave, u što većoj mjeri ide ukorak s opravakom i rastom privatnog gospodarskog sektora, te sa sređivanjem teškog stanja javnih financija. Pritom činimo onoliko koliko je u našoj moći da pomognemo ozdravljenju privatnih kompanija. Uvjereni smo da ćemo uskoro moći činiti i više – kazao je Milanović.

Vlada se do razumne granice bori za očuvanje svakog radnog mjesta, bez obzira radi li se o radnom mjestu u državnom, javnom ili privatnom sektoru - kazao je no dodao kako izlazak iz kruga državne zaduženosti i deficita nije izvedivo bez reforme radnog zakonodavstva i suspenzije ili umanjenja dijela dosadašnjih materijalnih prava zaposlenih u državnim i javnim službama, uključujući i smanjenje bruto osnovice za tri posto.

- To smo već učinilI i to je bio najminimalniji zahvat za kojim smo morali posegnuti. Radnici zaposleni u privatnim tvrtkama suočeni su s neusporedivo težim udarima na svoja prava - kazao je premijer te poručio zaposlenicima u državnom i javnom sektoru i sindikatima da moraju biti krajnje racionalni i hladnokrvni u izradi proračuna za sljedeću godinu.

-----------------------------------------

10:22 - Moramo smanjiti javni dug da bi mogli povoljno servisirati naše dugove – dodao je Milanović.

- Državne financije su, ocjenjuje, naprosto prenapregnute.

- I poduzimamo sve razumne i odgovorne mjere da to promjenilo – tvrdi. Pritom naglašava kako nikad nije došla u pitanje razina socijalnih prava najizloženijih kategorija stanovništva.

- I nikad neće doći u pitanje – obećao je.

Isto obećanje dao je i umirovljenicima.

- Isplata radničkih mirovina nikada nije i neće doći u pitanje. Iako ga moramo reformirati, naš mirovinski sustav je stabilan.Nikad neće biti upitne ni invalidske mirovine i naknade – rekao je.

- Neće biti ugroženo pravo na besplatno obrazovanje onih koji žele učiti, kao ni državna pomoć u školovanju socijalno ugroženih i zakinutih - kazao je premijer.

Obećao je da će njegova Vlada štititi sva održiva prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata.

- Nastavit ćemo se jednako predano brinuti o hrabrim ljudima – istaknuo je.

No, zato nije imao dobre vijesti za one s povlaštenim mirovinama.

- Nećemo podilaziti i obmanjivati. Nismo ni dosad. Sviđalo se to nekome ili ne i dalje ćemo inzistirati na racionalnosti, socijalnoj prevednosti i solidarnosti. Predložit ćemo smanjenje mirovina koje su više od prosječne plaće, a nisu stečene iz rada – bio je jasan Milanović.

----------------------------------------

10:15 - Detaljno je govorio o četiri glavna pravca Vladinih aktivnosti u izlasku iz krize.

- Sva su četiri gotovo jednako važna jer samo pozitivni rezultati na sva četiri pravca i na njihovim rukavcima mogu uroditi boljim standardom naših građana i uređenim državnim financijama – istaknuo je.

- Kao prvi pravac naveo je uvođenje reda i poštivanje zakona u svim djelastima. Stoga je, kazao je premijer, Ministratsvo financija prionulo urednijoj naplati poreza i poreznih dugovanja.

- Kad smo formirali Vladu zatekli smo 51 milijardu poreznih dugovanja. Raznim metodama Porezna uprava je od dužnika naplatila oko pola milijarde kuna, a odobreni su programi za reprogramiranje još oko šest milijardi – objasnio je. Osim na financijskom planu naveo je kako uvođenje reda rade i odtale ministarstva, pa je ustrojen Registar birača, završeno je prikupljanje zahtjeva za legalitzaciju, uvođenje reda uvodi se kroz informatizaciju u sustavu socijalne skrbi, objava registra branitelja...

- Drugi pravac je, kaže, konsolidacija državnih financija.

- Teško ćemo u ovoj godini zadržati proračunski deficit i javni dug na razini od 11 milijardi kuna. Razlog je ponajprije u u drastilčnom poratsu kreditnih obveza koje su ugovorile bivše Vlade – opet je Milanović optužio HDZ. A radi ispunjenja drugog cilja njegova je Vlada, objašnjava, sanirala skivene dugove u zdravstvu, uvela dinamički isplatu poticaja u poljoprivredi. Ali je priznao:

- Nepobitno je da ćemo ući u proceduru prekomjernog deficita. Pitanje je hoćemo li sami osmisliti plan konsolidacije ili ćemo čekati Europosku komisiju – istaknuo je.

- Ne skrivamo pod tepihom naš deficit, naslijeđene dugove posakrivane proteklih godina – tvrdi.

- Kako bi Vlada ostvarila cilj – smanjenje deficita, Milanović je najavio da će kombinirati intreventne mjere s reformama.

- Kako bi u kratkom roku smanjili javni dug ide se u provatizaciju ili koncsionaranju dijela državne imovine.

- Do kraja godine stvorit čemo pretpostvake za invetiranje u kompleke Kupari i Duilovo – najavio je između ostalog uz već poznate najave o privatizaciji Croatia osiguranja i HPB-a.

Ne vjerujte onima koji govore da rasprodajemo državu. Kompanija koja je dosad progutala milijarde proračunskih kuna nije nikakvo nacionalno bogatstvo - poručio je premijer.

----------------------------------------

09:54 - Predsjednik Vlade Zoran Milanović počeo je jutros u Saboru podnositi godišnje izvješće o stanju u državi. Prvi puta pred Saborom je takvo izvješće.

- U protekle 22 godine Hrvatske je ostvarila sve svoje vanjsko političke ciljeve – počeo je Milanović. Svi su građani, rekao je, dali svoj doprinos tome.

- Hrvatska je stabilna članica NATO saveza, predsjedala je Vijećem sigurnosti, a 1. srpnja postali smo puno pravna članioca EU – podsjetio je.

- Hrvatska nikome ništa ne duguje za ulazak u Uniju, mjenjali smo se nabolje i ispunili sve visoke kriterije. Nitko nam ništa nije poklonio niti tražimo da nam netko nešto daruje. Tražimo, međutim da nas se poštuje. Da se uvažavaju naša prava, naši napori i naši stavovi. Inzistiramo i inzistirat ćemo da se Hrvatsku doživljava ravnopravnim partnerom i sugovornikom jer je to naša obveza i posao – osvrnuo se Milanović odmah na početku na sukobe s EU. Hrvatska će, najavio je, biti uređena i ekonomski prosperitotena zemlja čiju „stabilnost sigutno neće uzdrmati nepovoljni financijski vjetrovi s drugih tržišta“.

- Osnovna pretpostavka da bi se to ostvarilo je da se u Bruxellesu i na svim drugim utjecajanim adresama zalažemo za interese svojih građana i svoje zemlje. Budite sigurni da ćemo to i činiti, budite sigurni da ćemo u tome biti uspješni! – poručio je.

Velik dio govora posvetio je premijer gospodarskoj situaciji, ali i stanju koje su preuzeli od bivše Vlade.

- Naša gospodarska situacija i dalje je teška – priznao je. No, i objasnio razkoge zašto je tome tako.

- Ponajprije zahvaljujući nedgovornosti koja je je u jednom razdoblju prošlog desetljeća bila najavćnije svojstvo hrvatske državne politike – rekao je. Odmah je nabrojio:

- Evo što je samo u tri vaćna pokazatelja, bio ishod višegodišnje neodgovornosti bivših HDZ-ovih Vlada: nelikvidnost koju samo zatekli krajem 2011. izbosila je 44,6 milijardi kuna, dospjele, a ne izvršene obveze iznosile su 2,5 milijardi kuna, a zatekli smo 205 tisuća radnika kojima nisu isplaćivane plaće niti doprinosa – nabrojio je premijer.

Ipak, priznao je kako situacija u nekim segmentima niti danas nije dobra.

- Nisu ohrabrujuće činjenice da će naš javni dug do kraja godine vjerojatno desegnuti 190 miilijardi kuna – kaže Milanović objašnjavajući da je lani javni dug povećan za 21,5 milijardi kuna od čeka 9,2 milijarde na preuzete kreditne obveze brodogradilišta.

- Planirali smo ove godine deficit zadržati na razini prošlogodšnjeg. Bit će teško, no borit ćemo se da budemo što bliže ostvarenju tog plana – naglasio je.

-------------------------------------------------

08:59 - Premijer Zoran Milanović danas će u prvom obraćanju naciji središnji prostor posvetiti ekonomskoj situaciji i pokušajima Vlade da prekine krizu, međutim podjednako intrigantan trebao bi biti drugi dio izlaganja u kojem će se osvrnuti na svjetonazorske podjele u Hrvatskoj.

Premda iz Vlade uvjeravaju da je u pitanju “umjeren govor koji će se baviti stanjem u državi i iznošenjem brojčanih pokazatelja”, izvjesno je da će Milanović upozoriti na opasnost od neokonzervativnih tendencija i buđenja nacionalističkih strasti kao što su prosvjedi protiv ćirilice.

Uštede u proračunu

Prvi dio govora - prema informacijama iz krugova bliskih vrhu Vlade - odnosit će se na teškoće u gospodarstvu. Među ostalim, očekuje se najava novih mjera ušteda u proračunu i rezova, što od Hrvatske zahtijeva i EU.

U nastavku Milanović će govoriti o stanju koje je zatekla njegova Vlada, a kakvo je mišljenje vlasti, pokazao je prošli tjedan ministar Slavko Linić koji je optužio HDZ za višegodišnje uništavanje države. Bilo bi iznenađenje kada Milanović ne bi ponovio tu optužbu, makar u blažoj verziji. Treći dio premijerova govora odnosi se na pojave u društvu i u ovom dijelu će pokušati napraviti distinkciju između svoje Vlade i desno-konzervativnog HDZ-a na pitanjima dvojezičnosti, odnosa prema manjinskim skupinama i uvođenja zdravstvenog odgoja u škole.

Milanovićevo obraćanje temelji se na Poslovniku Hrvatskog sabora u kojem se navodi da predsjednik Vlade jedanput godišnje, na početku drugog redovitog zasjedanja Sabora, predstavlja Saboru godišnje izvješće Vlade, “u kojem će izvijestiti Sabor o uočenim pojavama, problemima i stanju u društvu, kao i o aktivnostima Vlade”.

Nastupi državnika EU

Premijerov govor može trajati najdulje jedan sat i nije dopuštena replika. Zatim slijedi rasprava u kojoj mogu sudjelovati samo klubovi zastupnika. Predstavnik kluba može govoriti 20 minuta. Poslovnik propisuje da u raspravi nije dopuštena replika.

Kriza i višegodišnja recesija tjeraju državnike da u godišnjim istupima u parlamentima kao primarni cilj apostrofiraju obnovu gospodarstva i reforme, koje uglavnom znače i rezanje dosadašnjih socijalnih prava.