REAKCIJA IZ VLADE

‘Ne zna se hoće li se u novom zakonu korigirati granice izbornih jedinica ili broj mandata koji se u njima bira‘

Ustavni sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama. Ta odluka stupa na snagu 1. listopada ove godine

Ivan Malenica

 Zeljko Puhovski/CROPIX

S obzirom na odluku Ustavnog suda, mi ćemo kroz radnu skupinu započeti pripremu izmjene Zakona o izbornim jedinicama: Izmjenama zakona pristupit će se uvažavajući današnju odluku Ustavnog suda, rekao nam je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica neposredno nakon što je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović objavio da je Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama i da ta njihova odluka stupa na snagu 1. listopada ove godine, što znači da se do tad mora usvojiti novi zakon, odnosno u odnosu na postojeći donijeti izmjene koje definiraju broj birača u pojedinim izbornim jedinicama kako bi glas svakog birača jednako vrijedio.

Obrazlažući ovu odluku Ustavni sud je naveo kako je težina biračkog prava umanjena za više od 30 posto u dvije izborne jedinice u odnosu na neku drugu izbornu jedinicu.

- U VII. izbornoj jedinici biračko pravo glasa nosi 31.36 % manju težinu u odnosu na isto pravo u IV. izbornoj jedinici, dok u IX. izbornoj jedinici ono nosi 33.5 % manju težinu od istog prava u IV. izbornoj jedinici. Biračko pravo glasa ima najveću vrijednost u IV. izbornoj jedinici. Uz navedeni odnos sa VII. i IX. izbornom jedinicom, biračko pravo glasa u toj jedinici ima 27.5 % veću težinu u odnosu na X. izbornu jedinicu odnosno 24.7 % veću težinu u odnosu na II. izbornu jedinicu - naveo je Ustavni sud.

Dalje kažu kako su u 12 godina provedena dva popisa stanovništva i oba jasno izražavaju društvene trendove koji objašnjavaju povećanje jaza u broju birača između izbornih jedinica.

- Ustavni sud je podatke iz Popisa stanovništva iz 2021. godine koristio zasebno i odvojeno od podataka pribavljenih iz Registra birača. Analiza podataka iz Popisa stanovništva iz 2021. potvrdila je trendove i zaključke koji proizlaze iz ranije analize podataka o broju birača u pojedinim izbornim jedinicama izraženim u Registru birača - naveo je još Ustavni sud.

U sažetku odluke napomenuli su da je neustavnost u odnosu na vrijednost glasa birača moguće ukloniti i tako da se ne diraju granice izbornih jedinica, nego da se promijeni broj zastupnika koji se u pojedinoj izbornoj jedinici bira.

Ministar Malenica kaže, međutim, kako zasad nije donesena odluka hoće li se u novom zakonu korigirati granice izbornih jedinica ili broj mandata koji se u njima bira.

Ustavni sud se osvrnuo i na problem Registra birača koji sadrži netočne podatke.

- Prema službenim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, odnosno Državnog izbornog povjerenstva, objavljenima na osnovi Registra birača za potrebe redovnih parlamentarnih izbora 2020. godine, ukupan broj birača za postojećih deset izbornih jedinica iznosio je 3.674.665 birača, dok je Popisom stanovništva iz 2021. godine utvrđeno da na području Republike Hrvatske uobičajeno mjesto stanovanja ima 3.871.833 stanovnika. Ti podaci stvaraju privid da čak 94.4 % ukupnog broja građana Republike Hrvatske ima biračko pravo - ukazao je Ustavni sud na problem i naveo podatak po kojemu je 496.925 birača višak!

Na pitanje namjerava li riješiti taj problem, ministar Malenica je rekao da će oko toga angažirati MUP "s obzirom na to da se Registar birača kreira iz registra prebivališta koji je u MUP-u".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 05:21