NEKI LIJEČNICI RADE S 2000 PACIJENATA, A JEDAN IH IMA SAMO 88! Ovo je prvih deset zagrebačkih ordinacija s brojem pacijenata ispod minimalnih 1275

Dok je u nekim zagrebačkim ordinacijama obiteljske medicine gužva zbog viška pacijenta, čak njih 65, od ukupno 590, ne ispunjava niti minimum od 1275 pacijenata o kojima bi se trebale skrbiti. Jedna ordinacija ima samo 88 osiguranika. Stoga ne čudi da je dodjeljivanje koncesija liječnicima obiteljske medicine u Zagrebu od svibnja razlog prijepora između gradskih vlasti i liječnika koncesionara koji traže liberalizaciju, odnosno mogućnost da svi liječnici koji to žele dobiju koncesiju te da se mreža ordinacija pravednije rasporedi.

Zbog toga su u nekoliko navrata tražili prijem kod gradonačelnika, no bez uspjeha. Također ustraju na tome da se u novom zakonu o zdravstvenoj zaštiti ukine obveza domova zdravlja po kojoj najviše 70 posto ordinacija primarne zdravstvene zaštite može u koncesiju. Riječju, zahtijevaju da ubuduće svi koji to žele mogu biti koncesionari i tvrde da će se u tom slučaju kvalitetnije obavljati posao te da će biti bolje razvijena mreža PZZ-a, jer po sadašnjem modelu neke ordinacije čak i u Zagrebu imaju manje od 200 pacijenta, dok u nekim dijelovima grada kronično nedostaju liječnički timovi. U Zagrebu je raspisan natječaj za 63 tima, a liječnici tvrde da ih nedostaje čak 200, no ne u svim kvartovima jer u nekima ima i viška timova.

“Broj koncesionara stalno pada, a raste broj liječnika zaposlenih u domovima zdravlja jer se nakon odlaska kolega u mirovinu ne daje koncesija, nego ordinacija ostaje domovima zdravlja”, objašnjava dr. Josipa Rodić, predsjednica HUKPZZ-a (Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite). Dodaje kako po mreži opće obiteljske medicine HZZO kaže da Zagrebu nedostaju 71 tim, i to u Brezovici i Peščenici po jedan kao i u Vrapču, a u Novom Zagrebu 6, Podsljemenu 5, Donjoj i Gornjoj Dubravi 14, Maksimiru 4, Sesvetama 11, Stenjevcu 16 i Trešnjevci 12. Liječnici tvrde da istodobno u središtu grada ima višak timova koji imaju ne samo premali broj pacijenta nego je on ispod minimalnog broja od 1275 osiguranika, odnosno takvih je ordinacija čak 65.

Željko Puhovski / HANZA MEDIA

Dr. Josipa Rodić na temu o nedostatku liječnika primarne zdravstvene zastite.

“Analizom timova gradskih četvrti razvidno je da u četvrti Zagreb centar postoji potreba za samo 20 liječničkih timova, a ugovoreno ih je 77 ili 57 previše. I u Trnju ima 9 timova viška jer tamo radi 32 umjesto 23 tima. U četvrti Trešnjevka sjever ugovoren je 41 tim, a potrebno je 37, što govori da premda negdje mreža nije popunjena, drugdje postoje prekobrojni”, tvrdi dr. Rodić. Dodaje da su prekobrojni timovi u nadležnosti domova zdravlja i nerijetko se skrbe o zapanjujuće malom broju pacijenta koji se kreće od samo 85 ili 142, 198 ili 600, no svakako manje od minimuma 1275 osiguranika, premda se radi o urbanoj sredini, a nerijetko naseljenim područjima ili otocima.

Po dr. Rodić u zagrebačkom natječaju uveden je i dodatni kriterij koji se kod ranijih nadmetanja za koncesije nije tražio, a to je da liječnici zaposlenici domova zdravlja koji žele konkurirati za koncesiju trebaju imati prethodnu suglasnost Upravnog vijeća doma zdravlja u kojem rade. To znači da niti jedan liječnik koji radi u domu zdravlja u kojem nema 30 posto njihovih liječnika neće dobiti odobrenje Upravnog vijeća, kaže dr. Rodić.

Dapače, nerijetko se ide i dalje pa se taj postotak ne odnosi na cijeli dom zdravlja, nego na određenu gradsku četvrt, što značajno sužava mogućnost sudjelovanja na natječaju. Istodobno, moguće je da u istom domu zdravlja ima ambulanti sa samo stotinjak osiguranika, no ravnatelj ne smije napraviti “rošadu” i preseliti liječnika s premalim brojem pacijenata u naglo “narasli” kvart gdje neki liječnici imaju i više od 2000 pacijenata. Dodatna nepravda je da će oba liječnika ako su zaposlenici doma zdravlja imati iste plaće premda je opseg posla neusporediv!

Ravnateljica zagrebačkog Doma zdravlja Centar dr. Antonija Balenović kaže da dio ordinacija ima manji broj pacijenta jer liječnici rade na četiri sata, a dio ih je u sklopu domova umirovljenika. Naglašava da mrežu kreira Ministarstvo zdravstva po mjestu stanovanja, a građani imaju pravo odabrati obiteljskog liječnika gdje žele. U posljednje vrijeme najčešće se odlučuju za kvart u kojem rade, što je također jedan od razloga nesklada “papira” i stvarnog života.

Novi Zakon o zdravstvenom osiguranju morat će riješiti ovu nelogičnost po kojoj se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nerijetko plaća “puno za prazno”, u čemu ravnatelji ostaju vezanih ruku. Naime, u prošloj godini za primarnu se zdravstvenu zaštitu potrošilo 3,075 milijardi kuna, čemu valja pribrojiti i 3,2 milijarde kuna troškova za lijekove koje obiteljski liječnici propišu na recept. Boljim načinom trošenja tih sredstava sigurno bi se povećala kvaliteta zdravstvene zaštita građanima ako već ne može biti jeftinija.