NEMA VIŠE SVETIH KRAVA? Vlada u tajnosti planira oduzeti povlastice državnim službenicima

ZAGREB - Zadnjih mjeseci Ministarstvo uprave radi na jednom od najvažnijih projekata u reformiranju državne uprave – prijedlogu izmjena Zakona o državnim službenicima kojim se, između ostalog, namjeravaju ukinuti službenički sudovi, „redefinirati“ status jednog dijela dosadašnjih službenika, te promijeniti sustav ocjenjivanja i napredovanja, doznaje Slobodna Dalmacija .

Kako neslužbeno doznajemo, u Ministarstvu su svjesni kako se dio ovih promjena može od strane oporbe ili sindikata ocijeniti kao politizacija uprave, ali smatraju kako je prijeko potrebno pokušati sustav državne uprave napraviti efikasnijim, racionalnijim i jednostavnijim. U većem dijelu javnosti državni službenici ionako imaju imidž svetih krava za koje vrijede neka druga pravila u odnosu na sve ostale radnke u zemlji, pa se u Vladi nadaju kako bi trebali dobiti potporu javnosti za provođenje ove reforme.

Uostalom, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i Europska komisija, kao i brojni drugi ekonomski analitičari, među kojima i neki istaknuti HDZ-ovci, kao jedan od prioriteta u provođenju reformi stalno izdvajaju reformu državne uprave. Stoga se u Ministarstvu nadaju da će svi dati svoj kvalitetni udio u javnoj raspravi koja bi uskoro trebala uslijediti, kada se prijedlozi izmjene zakona i službeno predstave. Do tada će Ministarstvo uprave provesti još jedan krug razgovora sa sindikatima na ovu temu, nakon što je jedna „runda“ pregovora već obavljena.

'Namještenici'

Prema sadašnjoj radnoj verziji prijedloga, iznjedrenoj i nakon prvog „suočavanja“ sa sindikatima (ovaj novi prijedlog izmjena zakona sindikati tek trebaju dobiti na novo očitovanje), ukinuli bi se službenički sudovi i Viši službenički sud. Razlog tome jest činjenica da su službenički sudovi (sastavljeni od državnih službenika) bili više socijalne institucije, a manje „pravi“ sudovi, koji bi znatno ublažavali sankcije zaposlenima za povrede službene dužnosti.

Prema sadašnjem prijedlogu zakona, o povredama službene dužnosti bi ubuduće odlučivali čelnik tijela ili osoba koju čelnik tijela (ministar ili netko drugi) za to ovlasti. Pri tome postupak do donošenja odluke ne bi više bio upravni postupak, a čelnik tijela bi mogao osnovati komisiju za vođenje postupka. Protiv rješenja kojim bi se izricala kazna prestanka državne službe čelnika moći će se pokrenuti žalba Odboru za državnu službu (koji i sada postoji), a protiv ostalih riješenja službenici će moći pokrenuti upravi spor pred nadležnim sudom.

Ovaj prijedlog promjene zakona će zacijelo izazvati najveće prigovore zbog „politizacije“ državne uprave, jer se političarima daje „prevelika“ moć, ali u Ministarstvu napominju kako je je to jedini način (uz druge izmjene – mijenja se ukupno devedeset i pet članaka) da se uvede red u sustav. Do sada su, naime, postupci trajali predugo, završavali su preblagim sankcijama, te su onemogućavali kvalitetno upravljanje.

Druga važna izmjena odnosi se na redefiniciju pojma „državni službenik“. Naime, do sada su državni službenici bili svi zaposlenici državne uprave, njih 63 tisuće, a ubuduće će status službenika imati „samo“ radnici koji obavljaju stručne poslove u toj instituciji, dok bi ostali trebali postati „namještenici“. Na namještenike će se stoga primjenjivati Zakon o radu, a ne Zakon o državnim službenicima, tako da će tajnice, informatičari i drugo „režijsko“ osoblje ubuduće biti namještenici za koje će vrijediti ZOR.

Državni stručni ispit

U nekim manjim ministarstvima će se broj službenika smanjiti za jednu trećinu, a u nekim velikim, poput MUP-a, će taj broj biti znatno manji. U Ministarstvu još nemaju točan broj, ali bi uskoro i taj analitički podatak trebao biti „pokupljen“ po ministarstvima i drugim institucijama. Dakle, u državnoj upravi bi i nadalje trebao ostati veliki broj zaposlenih u statusu „državnog službenika“ za koje ne bi vrijedio Zakon o radu, ali bi se određenim izmjenama zakona donekle ublažile neke previše rigidne stavke koje ih pretjerano štite kao „rijetke zvjerke“.

Od ostalih promjena valja izdvojiti uvođenje definiranja sukoba interesa, pa će državni službenici ubuduće morati zatvoriti obrt ako su ga imali kada su stupali na tu dužnost, a morat će i prijaviti nadređenom službeniku određeni krug osoba iz bliže obitelji zbog kojih bi mogli doći u sokob interesa zbog prirode obavljanja svog posla.

Nadalje, u cilju skraćivanja postupka zapošljavanja predlaže se nekoliko mjera kojima će se cjelokupni postupak od trenutka planiranja zapošljavanja do provedbe natječaja i izbora kandidata skratiti sa minimamlno 50 do 100 dana.

Stručne službe ministarstva su uočile i kako je državni stručni ispit izgubio svrhu utvrđivanja znanja i stručnosti, te je predviđeno da se ubuduće državni ispit polaže putem standardiziranih pitanja i informatičkim putem. Odnosno, državne ispite više neće držati državni službenici, već će kandidati polagati ispit na kompjutoru u posebnim uredima Ministarstva. Pri tome se planira i da se ti ispiti mogu polagati i u drugim većim gradovima, kako bi se što manje trošilo na troškove prijevoza kandidata.

Uveo bi se novi model napredovanja i klasifikacije radnih mjesta kojima bi se jasnije i preglednije utvrdile kompetencije (znanja, vještine, sposobnosti, obrazovanje, odgovarajuća ponašanja) za svako radno mjesto.

Konačno, pojednostavio bi se i postupak ocjenjivanja i premještanja državnih službenika, a protiv rješenja o ocjeni neće biti dopuštena žalba već će se moći pokrenuti upravni spor, prenosi Slobodna Dalmacija .