ŠIBENIK - Uvođenje poreza na nekretnine nije novo porezno opterećenje već zamjena za komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor, istaknuo je danas u Šibeniku ministar financija Slavko Linić u raspravi o prijedlogu zakona o porezu na nekretnine s predstavnicima općina i gradova Šibensko-kninske, Zadarske i Ličko-senjske županije.
Porez na nekretnine za većinu ne znači veće novčano opterećenje, više će plaćati oni koji imaju više nekretnina, kao i nekretnine izvan funkcije ili nisu oslobođeni kroz olakšice koje je predvidjela Vlada, kazao je Linić u raspravi koja je samo na početku bila otvorena za medije.
Naveo je kako druga nekretnina neće biti posebno opterećena, a posebno opterećeni neće biti ni oni koji imaju stan ili kuću u kojoj stanuju te su uz to još naslijedili i djedovinu. Ipak, ako netko ima više djedovina riječ je o bogatoj osobi koja će i platiti nešto više.
Istaknuo je kako će porez na nekretnine jedinicama lokalne uprave plaćati i država za sve objekte u državnom vlasništvu koji nisu u funkciji.
Na novinarsko pitanje što će konkretno donijeti sustav centralnog obračuna plaća, Linić je kazao kako će se plaće za 240.000 javnih i državnih službenika obračunavati i isplaćivati po jedinstvenom sustavu koji je propisala država. To znači da se više neće odvojeno isplaćivati različiti dodaci, niti će biti moguće da se za isti posao bude različito plaćen.
Dodaje kako u ovome trenutku imaju kompletan uvid u plaće 24.000 državnih službenika, za najviše dva mjeseca u taj sustav ulaze i djelatnici policije i vojske, a do kraja godine u tom će sustavu biti i obrazovanje te zdravstvo. Napominje kako je sustav postavljen na način da nema varanja.
Komentirajući pad kreditnog rejtinga Hrvatske, Linić je kazao kako ne vidi potrebu da se Hrvatska spori s rejting agencijama.
Napomenuo je kako je Vlada u prošloj fiskalnoj godini uspjela ostvariti veće prihode unatoč gospodarskom padu, uštedjeli smo na rashodima u odnosu na 2011. te smo smanjili deficit.
No, isto tako se ne može poreći da nam je javni dug porastao, da se približavamo 56-postotnom udjelu u BDP-u i da je to zabrinjavajući podatak koji je zabrinuo i naše investitore, kazao je ministar financija.
Smanjivat će se agencijama, zatvorit će se neki projekti koji nisu potrebni u ovom trenutku i na taj će se način pokušati pronaći uštede.
Na upit što se događa s tvrtkama Dioki i Dina Petrokemija, Linić kaže kako Vlada nije vlasnik Diokija i Dine niti jedan posto, ali joj je u interesu da se očuva petrokemijska industrija i njeni proizvoda koji dobro prolaze u izvozu.
Tvrtka Caliskan djelovala je kao ozbiljan partner, no taj turski investitor nije pokrenuo proizvodnju, pa će Vlada tražiti da plati sve svoje financijske obveze temeljem ugovora koji je s njim potpisan budući da je Vlada svoje obveze izvršila, kazao je Linić.
Naglašava i kako će o novim investitorima odlučivati ljudi u Diokiju, a ne Vlada. Vlada ne odlučuje o investitorima, ona ih podupire. Uprava Diokija predstavlja vlasnika i s njima treba vidjeti imaju li investitora, a tek onda od Vlade tražiti podršku. Ako nam predlože novog investitora, mi ćemo to podržati, ali Uprava mora tražiti vlasnika i pregovarati te riješiti stvari sa sindikatima, kazao je Linić.
Potvrdio je kako je upoznat da je tvrtka Ivana Čermaka krenula u pregovore s upravom Diokija, ali i dodao da, dok ne dobije jasne poruke kako će se definirati odnosi, ulazak kapital koji je potreban za pokretanje poslovanja, ne može pričati o detaljima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....