LOŠA RAČUNICA

Nemamo niti za kamate, a kamoli za dug

Potreban rast BDP-a od oko 6 posto nismo imali niti u najboljoj godini ovog desetljeća, 2007., kad nam je BDP porastao za 5,5 posto
 Bernard Čović/CROPIX

ZAGREB - Novo zaduženje države od 13,4 milijarde kuna, koje u četvrtak završava upisom obveznica na Luksemburškoj burzi, izazvalo je šok u javnosti. Ne brinu se više samo analitičari, i obični ljudi sada zastaju i pitaju: kad ćemo propasti? Čak više ne pitaju hoćemo li propasti.

Hrvatsku ne guši samo glavnica duga, najveći problem postaju kamate. Da samo njih redovito otplaćujemo, a bez novog zaduživanja, godišnji BDP bi nam trebao rasti oko 6 posto, kolika je prosječna kamata na dug. No, takav rast nismo imali niti u najboljoj godini ovog desetljeća, 2007., kad nam je BDP rastao 5,5 posto. Lani je pao za 5,8 posto, a ove će godine, kažu prognoze, biti još 1,5 posto manji.

Pesimističan zaključak

- Budući da su se naš BDP i inozemni dug sada izjednačili, potrebna nam je stopa gospodarskog rasta koliko iznosi i prosječna kamatna stopa na zaduženja. To znači da nam je godišnje potreban rast BDP-a od oko šest posto da bismo uopće mogli otplaćivati kamate. A da bi se moglo govoriti o nekom boljem životu, potrebne su nam više stope gospodarskog rasta - istaknuo je dr. Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

Gotovo iste rečenice izgovorio je i predsjednik HNS-a Radimir Čačić, koji je pesimistično zaključio: - Za ostvarenje nekog boljeg života potrebne su nam više stope rasta, ali o tome sada ne možemo govoriti.

Čeka turističke rezultate

Da bi postigla takozvani uravnoteženi proračun, dakle proračun bez deficita, Hrvatska bi morala, prema trenutačnom ovogodišnjem planu, koji se sada pokazuje preoptimističnim, srezati rashodnu stranu za 15 milijardi kuna! Naime, rashodi bi trebali biti manji od prihoda za iznos otplate kamata, a sada su, prema proračunskom planu, za 8,6 milijardi kuna veći.

Uz 6,3 milijarde kuna ovogodišnjih financijskih rashoda, a nije sigurno da do kraja godine neće biti još i veći, proračunu nedostaje 15 milijardi kuna! Ili, ako obrnemo priču: proračunske bi rashode trebalo smanjiti za 15 milijardi kuna, a dosad nisu uopće smanjeni. Rebalans za kojim svi vape još nije na dnevnom redu, a prije jeseni neće niti biti. Ministar Šuker čeka rezultate turističke sezone koja nas, sudeći prema prvim rezultatima, ipak neće spasiti.

Odustajanje od rezova

- U kratkom roku nije moguće srezati troškove za 15 milijardi kuna, ali se pametnim planom u iduće tri godine proračun može konsolidirati. Naravno, uz uvjet da nam BDP nagodinu raste barem 1,5 posto, 2012. oko 4 posto, a godinu poslije pet posto - računao je dr. Branko Grčić, dekan splitskog Ekonomskog fakulteta i SDP-ov gospodarski strateg.

Zar vi uistinu vjerujete da nam BDP 2012. može rasti 4 posto? Na temelju čega, pitali smo Grčića.

- Ne poraste li barem toliko, možemo zaključati kuću - odgovorio je.

Za Grčića je najgore što svi u državi vide da Vlada pomalo odustaje od najavljenih rezova u proračunu premda su oni čvrsto zacrtani u Programu gospodarskog oporavka. Razlozi su, naravno, politički, jer vlast strahuje od posljedica zadiranja u stečena prava svih mogućih skupina kojima se proteklih godina udvarala. Za Grčića je to znak da se pripremaju za prijevremene izbore.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 07:24