DIGITALNE KORONA POTVRDE

Nered s EU covid propusnicama: Tko ih sve zapravo može, a tko ne može dobiti i kako izbjeći zamke

Oni kojima bolest nije potvrđena PCR testom ili nisu primili dva cjepiva neke povlastice mogu ostvariti i bez digitalne potvrde
 Goran Mehkek/Cropix

Sve više građana rado bi digitalne europske potvrde ne bi li imali što manje problema kad im zatreba dokaz da su cijepljeni ili da su preboljeli covid-19, bilo za prelazak granica ili za mogućnost nazočnosti na većim okupljanjima.

Naime, nakon postignutog konsenzusa unutar EU Hrvatska je među sedam zemalja koje mogu izdavati tu potvrdu, ali samo u skladu s dogovorenim uvjetima, a oni su restriktivni. Ostale zemlje moraju do kraja lipnja svojim građanima omogućiti dobivanje potvrde, ali naglašava se kako je moguće da će neke od njih imati i "liberalniji" pristup, odnosno da priznaju i neke manje striktne dokaze. Tako će se dijelom priznavati i medicinska dokumentacija onima koji ne ispunjavaju uvjete za digitalnu potvrdu.

Antigenski nalaz

Nakon što je dio građana dobio zelenu potvrdu, u Hrvatskoj se pokrenuo niz pitanja, poglavito kod onih koji su pri pokušaju da dođu do tog dokumenta naišli na prepreke, unatoč činjenici da su zadovoljili sve uvjete jer su cijepljeni dva puta. Dio građana, pak, htio bi potvrdu, a ne ispunjavaju uvjet koji je postavila Europska komisija, poput obaveznog PCR testa za priznavanje preboljenja korone dok se oni brzi, antigenski, ne priznaju. Na mukama su i oni koji su preboljeli covid, a prema preporukama HZJZ-a cijepili su se samo jednom dozom cjepiva. Odgovore na veći dio tih pitanja trebali bi dati obiteljski liječnici, a oni, pak, mole građane "da ne dolaze u njihove ordinacije i ne zovu ih jer nemaju uputa i ne mogu im pomoći". Odgovore smo zato potražili u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

"Istina je da neki građani ne mogu dobiti digitalnu EU potvrdu za koju je EK jasno propisala kriterije. No, to ne znači da medicinski dokumenti koje imaju ne služe kao dokaz o preboljenju ili cijepljenju u RH, ali i u drugim zemljama EU. Drugim riječima, onima koji su u posljednjih 180 dana preboljeli koronu, a nisu bili testirani PCR testom, nego brzim antigenskim pa ne mogu dobiti covid-potvrdu, taj antigenski nalaz ipak služi kao dokaz o preboljenju", objašnjava dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.

Različiti uvjeti po zemljama

Dodaje da se, kad je riječ o prelasku granice, mora provjeriti koje uvjete traži pojedina zemlja jer oni mogu biti različiti, odnosno neke mogu priznavati antigenske testove kao dokaz o preboljenju, a također može, kao i u Hrvatskoj, biti važeće jedno cijepljenje za one koji su preboljeli. U svakom slučaju, ti građani bez problema mogu dobiti i drugu dozu cjepiva koja će riješiti eventualni problem na dulje vrijeme nego dokaz o preboljenju koji vrijedi 180 dana. Antigenski test može se koristiti i kao dokaz o preboljenju ako se to traži za neko veće okupljanje.

Što se tiče problema onih koji su cijepljeni s dvije doze a moguće nisu upisani u registar cijepljenih, ti građani imaju potvrdu koju su dobili nakon cijepljenja iz koje je razvidan njihov status i koja im također služi kao službeni dokument. Za dobivanje digitalne potvrde njihovi ih liječnici, temeljem dokaza o cijepljenju, trebaju upisati u CEZIH iz kojeg se također povlače podaci o pacijentima. "Dok se to ne riješi i ne dobiju zelenu potvrdu, oni svoj status dokazuju potvrdom o cijepljenju na kojoj su svi potrebni podaci, od OIB-a do vrste i serije cjepiva", objašnjava dr. Ivana Pavić Šimetin.

Potvrda vrijedi 210 dana

Dodaje da treba razlučiti digitalnu potvrdu koja se dobiva direktno iz medicinskih podataka građanina od zdravstvenih papira koje građani fizički dobivaju kad se cijepe, obole ili testiraju jer i to može poslužiti kao dokaz mimo digitalne potvrde. Za svako testiranje, PCR ili antigensko, kao i za cijepljenje dobivaju se nalazi, potvrde i liječnici obiteljske medicine ne trebaju ih ponovno izdavati.

"Europska komisija zasad je odlučila da će digitalne potvrde dobiti osobe cijepljene s dvije doze cjepiva, a njezina je valjanost 210 dana. Taj će se rok produljiti kad se dobije znanstvena potvrda da imunost traje dulje od sedam mjeseci. Potvrdu će dobiti i oni koji su cijepljeni jednom dozom Johnson & Johnsona, i to 22 dana nakon prve i jedine doze. Cijepni status se priznaje nakon 22 dana i onima koji su primili prvu dozu cjepiva koje se daje u dvije doze. Što se tiče testiranja, u potvrdu se upisuju brzi antigenski i PCR testovi ne stariji od 48 sati i na kraju dobit će je i oni koji su preboljeli covid-19 i imaju PCR test ne stariji od 180 dana jer antigenski test EK, zasad, ne priznaje kao dokaz o preboljenju", objašnjava dr. Pavić Šimetin.

Naglašava da je razlog te restrikcije uglavnom činjenica da veći dio zemalja EU nema dobre baze podataka te vrste testiranja. Ne isključuje mogućnost da se i antigensko testiranje uključi u zelenu potvrdu.

Tko sve i zašto ne može dobiti EU digitalnu potvrdu

- cijepljeni s dvije doze cjepiva, a nisu upisani u sustav (dokazuju cijepljenje potvrdom o cijepljenju dok se pogreška ne ispravi)

- oni koji su cijepljeni jednom dozom i preboljeli su koronu u posljednjih 180 dana (mogu se cijepiti i drugom dozom te dobiti potvrdu)

- oni koji su preboljeli covid-19 u posljednjih šest mjeseci, a nisu testirani PCR testom, nego antigenskim (mogu kao dokument o preboljenju pokazati antigenski test, ali to ne može ući u digitalnu potvrdu)

- oni koji uopće nisu testirani, nego su proglašeni bolesnima temeljem oboljenja članova obitelji i simptoma covida-19 (ne mogu dobiti potvrdu ako se ne cijepe dva puta)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. prosinac 2024 13:47