NESTAJE USKO GRLO NA JEDNOJ OD NAŠIH NAJFREKVENTNIJIH AUTOCESTA Počinje gradnja zadnje dionice autoputa: zbogom gužvama ljeti...

Jedanaest godina nakon puštanja u promet dionice autoceste Zagreb - Macelj od Krapine do Maclja pokrenut je projekt dogradnje 3,7 kilometara punog profila tog dijela autoceste.

Kako neslužbeno saznajemo, dioničari ove autoceste, hrvatska Vlada i Pyhrn Concession Holding iz Kölna, čiji je vlasnik austrijski Strabag, dogovorili su pokretanje ovog projekta.

Puni profil

Memorandum o razumijevanju o dogradnji punog profila potpisan je još 5. ožujka. Gradnja punog profila na ovoj dionici jedan je od uvjeta Hrvatskoj za ulazak u schengenski prostor.

S obzirom na to da Slovenija ove jeseni završava gradnju punog profila autoceste do graničnog prijelaza Gruškovje, zbog režima na granici i Hrvatska mora imati puni profil autoceste prema graničnom prijelazu Macelj. Osim toga, gradnjom punog profila nestalo bi usko prometno grlo koje se stvara na tom dijelu autoceste, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

Iako postoji zajednička želja da se dogradi puni profil, dioničari se još ne mogu složiti oko vrijednosti investicije i za koliko bi se produljilo koncesijsko razdoblje. Prema dostupnim informacijama, vrijednost dogradnje ovih 3,7 kilometara iznosi oko 65 milijuna eura, no Strabag procjenjuje da su troškovi ipak veći.

Budući da je u društvu Autocesta Zagreb - Macelj Strabag većinski vlasnik s 51 posto udjela, dok Republika Hrvatska ima ostatak, ova austrijska tvrtka je spremna za financiranje gradnje, ali, kako saznajemo, uz uvjet da se koncesija za upravljanje ovom cestom produlji za dodatnih deset godina. Hrvatska je strana, pak, spremna produljiti koncesiju za pet godina. Prema koncesijskom ugovoru, koncesija istječe 2032. godine. Model financiranja dogradnje punog profila predložit će revizorska tvrtka KPMG.

Iznos od oko 65 milijuna eura za dogradnju 3,7 kilometara punog profila, ili oko 17,5 milijuna eura po kilometru autoceste, zvuči iznimno puno. Naši sugovornici tvrde kako cijenu gradnje znatno podiže činjenica da bi radovi trajali dok bi se tom dionicom odvijao promet. Nadalje, taj dio autoceste se u najvećem dijelu sastoji od objekata. Osim gradnje kolnika, treba prokopati još jednu cijev tunela Sveta tri kralja u dužini od 1700 metara te dodatnu cijev tunela Brezovica u dužini od 600 metara. Na trasi su i tri vijadukta - Šumi, Puhi i Ravninščica.

Postoji dozvola

O dogradnji punog profila razgovara se već godinama. Otkupljeno je zemljište, napravljen je glavni projekt i ishođena građevinska dozvola koja je u međuvremenu istekla pa će se morati vaditi nova. No, kako Hrvatska za produljenje koncesije mora dobiti odobrenje Europske komisije, procjenjuje se da bi se istodobno s usuglašavanjem s EK riješila i građevinska dozvola.

Prema nekim procjenama, gradnja bi mogla početi na proljeće sljedeće godine i trajala bi oko godinu dana. Osim zbog dogradnje punog profila, koncesijski ugovor mogao bi se izmijeniti i zbog eventualnog uvođenja elektronskog sustava naplate cestarine na svim autocestama u Hrvatskoj. Autocesta Zagreb - Macelj jedina u Hrvatskoj ne koristi ENC uređaj za naplatu cestarine.

Iako se na ovoj autocesti po kilometru naplaćuje najskuplja cestarina, u tvrtki AZM ne namjeravaju uložiti sredstva za uvođenje sustava elektronske naplate cestarine jer takvo što nije predviđeno koncesijskim ugovorom.

“Uvođenje elektroničke naplate cestarine na autocesti A2 Zagreb - Macelj u ovom trenutku nije u okvirima ekonomskih mogućnosti koncesijskog društva. U svakom slučaju, po svojoj prilici radilo bi se o vrlo zahtjevnom i vrlo skupom modelu koji bi u našem slučaju u konačnici najvjerojatnije bio popraćen i izmjenama postojećeg koncesijskog ugovora”, stoji u odgovoru AZM-a na pitanje Jutarnjeg lista namjeravaju li uvesti elektronski sustav naplate cestarine. Prema procjenama, uvođenje sustava elektronske naplate na autocesti Zagreb - Macelj stajalo bi oko milijun eura.

Ugovorom o koncesiji od 11. srpnja 2003. godine Republika Hrvatska se obvezala jamčiti određenu razinu prometa na toj autocesti i ako promet padne ispod određene razine, Hrvatska plaća AZM-u naknadu. S druge strane, AZM je dužan državi plaćati koncesijsku naknadu u iznosu od šest posto od dividendi koje su isplaćene članovima društva.

Posluju s gubicima

Kako dosad AZM niti jednu godinu nije poslovao s dobiti, u državni proračun dosad nije uplaćena ni kuna koncesijske naknade. Prema posljednjim podacima, gubitak društva u prošloj godini dosegnuo je polovinu visine temeljnog kapitala društva koji iznosi 12 milijuna eura, no poslovanje tvrtke ipak nije ugroženo. Hrvatska Vlada iz godine u godinu AZM-u plaća doprinos za pad prometa.

Tako je 2016. plaćeno 29,6 milijuna kuna, a prema našim informacijama, na ime garancije prometa država je prošle godine AZM-u platila oko pet milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti. Po toj osnovi dosad je država AZM-u platila više od 100 mil. kuna.