Nesvakidašnji slučaj ‘dugog covida‘: Pacijent iz Zagorja bori se s koronom već pola godine!

Bio je početak travnja i telefonom mi se javio jedan moj pacijent. Rekao mi je da ima simptome za koje misli da bi mogli biti znakovi covida-19.

Slično se osjećala i njegova supruga, da bi se na kraju pokazalo da su oboje pozitivni na koronavirus. Inače, radi se o 55-godišnjem pacijentu koji je potpuno zdrav, njegov je zdravstveni karton bio gotovo prazan. Kada mi se javio, imao je laganu temperaturu, kašljao je i žalio se na čudan osjećaj u plućima. Čula sam se s njim i njegovom suprugom gotovo svaki dan. Nije im se činilo da je nešto opasno.

Prošla su četiri tjedna izolacije, ponovo je testiran i bio je negativan. Bila sam uvjerena da će sve biti dobro. No, ubrzo je došao u ordinaciju i požalio da se ne osjeća dobro, da je stalno umoran, da kad nešto radi brzo se umori, da ga 'bole pluća'... Učinjen mu je rendgen i vidjelo se da ima upalu pluća.

Bila sam potpuno šokirana, pa prošlo je gotovo dva mjeseca od prvih simptoma - opisuje nam slučaj svog pacijenta obiteljska liječnica dr. Dijana Ramić Severinac, koja ima ordinaciju u Krapini, i tako potvrđuje sve češće primjere da covid-19 može imati velikih i dugotrajnih posljedica na zdravlje mjesecima nakon što pacijent više nema virus.

Izloženi mladi ljudi

Mnogi, čak i zdravi i mladi ljudi tjednima se, a neki i mjesecima, žale na kronični umor, kašalj, nesanicu, opadanje kose, kratki dah, glavobolje, bolove u mišićima..., zbog čega ne mogu normalno funkcionirati, ali ih se više ne vodi kao covid bolesnike pa budu s novim dijagnozama izgubljeni u zdravstvenoj administraciji. No, sve je više liječnika koji upozoravaju na tzv. long covid pacijente, odnosno "dugotrajne covid pacijente" koji bi morali dobiti upravo takvu dijagnozu.

Ovih dana u Velikoj Britaniji vode se rasprave o tome da njihov Nacionalni osiguravajući zavod (NHS) uvede long covid kao posebnu dijagnozu i da Agencija za uvođenje novih lijekova i novih metoda liječenja, NICE, napravi, surađujući sa znanstvenicima, smjernice za liječenje takvih pacijenata.

Naime, oni se nakon negativnog testa "izgube" iz bolničkog sustava u kojem se liječi covid-19, ali zato njihovi obiteljski liječnici imaju potpuni uvid u ono što se dalje zbiva sa zdravljem onih koji prebole koronavirus. Da postoji šifra bolesti za tu dijagnozu, statistika bi bila poznata pa bi možda i druge zemlje krenule britanskim stopama.

- Mi zasad u bolnici nemamo takvih podataka jer kad netko više nije pozitivan, nije covid pacijent - potvrđuje nam prof. dr. Alemka Markotić, ravnateljica Infektivne klinike "Dr. Fran Mihaljević".

Drugim riječima, naš pacijent koji i dalje ima ozbiljne probleme zbog covida vodi se kao pacijent s upalom pluća, a ne kao pacijent s dugim covidom. No, zato dr. Ramić Severinac ima to iskustvo jer njezin je pacijent s početka teksta tek prije desetak dana zatvorio bolovanje.

- Da, on više nije htio biti na bolovanju, ali ja ga objektivno ne bih pustila na posao jer se nije do kraja oporavio. Naime, pokušali smo nakon rendgena liječiti njegovu upalu pluća antibioticima, ali pomaka nije bilo i na kraju je završio na liječenju u Klinici na Jordanovcu.

Njegov MSCT je pokazao poraznu sliku - pluća gotovo da nije bilo. Završio je na kortikosteroidima, odlazio je na plućnu rehabilitaciju i još se nije do kraja oporavio, premda se liječio gotovo pola godine - kaže dr. Ramić Severinac. Da covid-19 nije "laka bolest" niti za neke ranije potpuno zdrave pacijente, kako je neki žele prikazati, potvrđuje nam i dr. Ines Balint, također liječnica obiteljske medicine.

- Jedna moja 34-godišnja pacijentica tri tjedna nakon koronavirusa i dalje kaže da se jako brzo umara, da joj je problem i uspinjanje uz stepenice, a jedan pacijent i dalje nema osjet okusa i mirisa premda je prošlo više od mjesec dana otkako je bio pozitivan na covid-19 - kaže dr. Balint.

Iscrpljenost i opća slabost

U Velikoj Britaniji tvrde da oko 60.000 osoba ima dugotrajne posljedice koronavirusa, a najčešće su to kratki dah, iscrpljenost i opća slabost, pa čak i probleme s vitalnim organima poput srca, jetre, bubrega, pa i mozga. Zasad još nema smjernica za liječenje jer radi se, kažu stručnjaci, o vrlo velikom broju simptoma koji, pokazalo se, češće pogađaju žene.

Upozoravaju da bi na kraju te dugotrajne posljedice mogle biti čak i veći problem od broja umrlih jer zasad nije sigurno da će se neki uopće uspjeti oporaviti. Također, sve je više dokaza da se kod nekih može razviti i multisistemske bolesti. Studija londonskog King's Collegea pokazala je da jedan od deset pacijenta može imati simptome i tri tjedna nakon što se smatra da je trebao ozdraviti, a neki imaju problema mjesecima.

Talijanski istraživači pratili su 143 osobe koje su bile hospitalizirane zbog covida-19 i utvrdili da je njih 90 posto imalo neke simptome, uključujući i umor dva mjeseca nakon prvog znaka bolesti.

Jedno drugo talijansko istraživanje pokazalo je da se svakoj desetoj osobi koja izgubi osjet mirisa i okusa zbog korone on ne vrati ni nakon mjesec dana. Sve to potvrđuje da postoji covid i nakon covida, što znači da bi se toj činjenici moralo posvetiti više pozornosti. Izradom smjernica za postcovid pacijente pomoglo bi se liječnicima da što uspješnije mogu rješavati ove zdravstvene probleme svojih pacijenta.

Simptomi kod nekih bivših covid pacijenata očito bi se trebali liječiti ne kao nova dijagnoza, nego kao mogući nastavak covida.