Zaključno s ovim vikendom nameće se čvrst zaključak kako je hrvatska turistička sezona puno bolja nego lani te bi u pojedinim dijelovima mogla doseći i rekordne brojeve iz 2019. godine, što se čini pomalo nevjerojatnim uspjehom. Primjerice, ovu subotu je u RH ušlo 104 tisuće turista više nego u istu subotu 2020., dok je ukupni kumulativni neto broj ulazaka turista od početka ovoga mjeseca čak i viši nego 2019. godine.
Nažalost, istodobno je postalo očigledno kako se četvrti val pandemije nije vrlo jasno formirao samo u Velikoj Britaniji i nizu mediteranskih turističkih zemalja (Španjolska, Portugal, Cipar, Malta, Grčka…), nego stižu prvi dokazi i o ubrzanom rastu broja slučajeva u zemljama koje su ključna hrvatska emitivna tržišta. Ispod su krivulje rasta broja slučajeva na tjednoj razini u Austriji, Njemačkoj i Italiji iz kojih se jasno vidi ubrzavanje zaraze. Ukupni brojevi novih zaraženih u tim zemljama još uvijek su relativno niski, ali trend brzine rasta zabrinjava.
Iako su hrvatske stope rasta broja slučajeva u zadnjih desetak dana također pretežito u pozitivnom teritoriju, ipak smjer koji pokazuje krivulja u Austriji, Italiji i Njemačkoj kod nas nije toliko očigledan. No s obzirom da od ponedjeljka Britanija popušta mjere, očekuje se pojačani dolazak britanskih državljana koji su već raširili delta soj u Španjolskoj, Portugalu, Malti i Cipru. Realno je stoga očekivati novo zahuktavanje zaraze i u Hrvatskoj.
S obzirom da je Hrvatska cijepila premalo građana starijih od 60 godina, moguće je da će epidemiološke vlasti opet aktivirati neke od mjera. A neizbježno aktiviranje neke od strožih mjera dolazi u nezgodnom trenutku izrazitog zahuktavanja hrvatskog turizma. Ispod je grafikon koji je temeljem MUP-ovih podataka o broju dolazaka i izlazaka izradio poduzetnik i matematičar Nenad Bakić, inače jedan od najvećih ulagača u turistički sektor u RH. Taj grafikon govori o neto ulascima stranaca u Hrvatsku i vjerojatno je najbolji pokazatelj turističkog priljeva. Ono što je intrigantno jest da su neto dolasci stranaca u Hrvatsku od početka srpnja viši nego u fantastičnoj 2019. godini. No to ne znači da možemo reći kako je dosad sveukupno sezona 2021. bolja od sezone 2019. godine. Naime, brojčana baza ulaska u srpanj 2019. ipak je bila puno viša nego kod ulaska u srpanj 2021. godine.
Čini se kako će nastavak ove turističke sezone kombinirano predodrediti dolasci Britanaca, Nijemaca, Austrijanaca i Talijana. Za Britance smo znali da imaju problem sa širenjem delta soja, a sad se čini kako epidemiološki problemi rastu i u Njemačkoj, Austriji te Italiji, zemljama o čijim smo turistima tradicionalno ovisni.
Primjerice, u Austriji ovu nedjelju bilježe i dalje skromni broj slučajeva (323 nove infekcije), ali treba znati kako su prošlu nedjelju imali samo 159 novozaraženih. Na svim hrvatskim ključnim emitivnim tržištima daljnji razvoj epidemiološke situacije trebao bi biti jasan u samo nekoliko dana. U Austriji je oko 4 milijuna ljudi primilo obje doze cjepiva, dok im je među starijima od 56 godina procijepljenost 73 posto. To je razlog zbog čega mogu relativno mirno čekati ubrzano širenje delta soja te bez velike nervoze nastaviti s cijepljenjem mlađih dobnih skupina. Austrijski kancelar Sebastian Kurz tek poziva na osobnu odgovornost, nema dizanja panike.
Ključna briga u zemljama gdje delta soj ubrzava zarazu više nisu smrti, koliko pitanje ima li tzv. "dugi covid" teške dugoročne posljedice za ljudsko zdravlje. Naime, situacija se u međuvremenu komplicirala jer se pokazalo kako cjepiva nisu tako učinkovita u sprečavanju širenja delta soja, kao što su bila u slučaju starijih varijanti. Ubrzanje širenja zaraze vidljivo je i u zemljama koje su visoko procijepljene, ali u njima nema rasta smrti.
Ispod je primjer 7-dnevnog prosjeka kretanja broja slučajeva u Izraelu od početka svibnja. Izrael je zemlja poznata po brzom cijepljenju Pfizerovim cjepivom, ali sad imaju 55 posto novozaraženih među cijepljenima. Smrti im i dalje praktično stoje.
Inače, u Velikoj Britaniji više stručnjaka nakon današnjeg praktično potpunog epidemiološkog otvaranja prognozira novi dramatični rast broja slučajeva. Nial Ferguson, epidemiolog čiji su modeli najviše utjecali na uvođenje prvog lockdowna, sad tvrdi kako Britanija ne može izbjeći rast novih slučajeva sa sadašnjih 50-ak tisuća na 100 tisuća dnevno.
Zbog brzine širenja delta soja sve više zemalja uvodi neke oblike prisilnog cijepljenja. Još prije pojave delte prvi je za zdravstvene radnike, kao i one u sustavu skrbi, obavezno cijepljenje proglasio talijanski premijer Mario Draghi. U lipnju je naloženo obavezno cijepljenje australskih radnika u skrbi. Od prošloga tjedna s cijepljenjem radnika u zdravstvu i skrbi krenule su Grčka i Latvija. Dosad su cijepljenje za covid obaveznim za sve odrasle proglasili u Turkmenistanu i Indoneziji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....