NEPROVEDENE INICIJATIVE I ZANEMARENA EKONOMIJA

NEUSPJELE REFORME Kako su propali porez na nekretnine, outsourcing, Obiteljski zakon, izmjena Ustava

U dvije i pol godine Vlada je predložila brojne reformske inicijative koje su nedovršene ili su neslavno propale. Pritom nisu otpočeli promjene u gospodarstvu, državnoj upravi ili strateške reforme
Zagreb, 220514.Vlada.Odrzana redovita sjednica Vlade.Na fotografiji: Zoran Milanovic.Foto: Davor Pongracic.
 Davor Pongracic / CROPIX

Sudbina Obiteljskog zakona, čije je prijelazne i završne odredbe Ustavni sud zbog očitih nelogičnosti prošli tjedan osporio, potiče na pitanje je li aktualna vladajuća većina kadra provesti makar i manje, konkretne reformske zahvate. Vlada, koja je uoči izbora navaljivala da će u svemu biti drukčija od prethodnih, u prve dvije i pol godine mandata nije niti počela strateške reforme u gospodarstvu, državnoj i lokalnoj upravi te upravljanju javnim poduzećima. Međutim, čak i parcijalni, manji reformski zahvati ove Vlade, koji su u prošle dvije i pol godine bučno najavljivani, otpočeti ili čak dovedeni pred samu završnicu, neslavno su završili. Riječ je o potezima od kojih se na pola puta odustalo, ili su osporeni pred Ustavnim sudom ili su zaglavili u bespućima međustranačkih nadigravanja. Navodimo pregled sedam otpočetih i nedovršenih ili neslavno okončanih reformskih inicijativa ove Vlade na različitim društvenim područjima.

Pad Obiteljskog zakona

Novi Obiteljski zakon, koji je pisan dvije godine, Vlada je najavljivala kao moderni pravni akt koji će u skladu s najboljom europskom praksom na kvalitetan način razriješiti slabosti postojećeg Obiteljskog zakona i u prvom redu zaštititi interese djece. Ustavni ga je sud oborio samo šest dana nakon stupanja na snagu. Preciznije, oborene su nelogične prijelazne i završne odredbe novog Obiteljskog zakona u kojima stoji da primjena novog zakona počinje 28. lipnja, a stari će Obiteljski zakon prestati važiti 1. rujna ove godine, što praktički znači da bi tijekom dva ljetna mjeseca, u srpnju i kolovozu, na snazi bila dva Obiteljska zakona: stari i novi. No, to je tek dio primjedbi na ustavnost pojedinih odredbi novog Obiteljskog zakona. Puno ozbiljnije sadržajne primjedbe uputilo je osam odvjetnica koje se u praksi bave obiteljskim pravom, a o njima će se Ustavni sud tek očitovati.

Odgoda uvođenja građanskog odgoja u škole

Novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar u prvim je danima svog mandata objavio da se uvođenje građanskog odgoja kao posebnog obaveznog školskog predmeta u osnovne i srednje škole odgađa za godinu dana, tj. za školsku godinu 2015./2016. Odgodu uvođenja posebnog predmeta građanskog odgoja novi je ministar opravdao time što Pravna služba Ministarstva nije pripremila sve pravilnike i zakone potrebne za uvođenje građanskog odgoja. Ustvrdio je da će u predstojećoj školskoj godini građanski odgoj u školama predavati međupredmetno, što - kako upozoravaju nevladine udruge iz Kuće ljudskih prava - nije nikakva novost jer se građanski odgoj međupredmetno predaje u školama još od 1999. kad je uveden zbog pritiska međunarodne zajednice. Građanski odgoj kao poseban obavezni školski predmet Kukuriku koalicija je najavljivala kao važan obrazovni projekt koji će Hrvatsku svrstati u red država iz čijeg obrazovnog sustava izlaze demokratski obrazovani građani s razvijenom sviješću o ljudskim pravima, a ne podanici podloži manipulacijama.

Najave pa odustanak od outsourcinga

Kao jedan od oblika smanjenja javnih rashoda Vlada je najavljivala outsourcing, tj. prepuštanje privatnim poduzetnicima poslova čišćenja, pripreme hrane i pića te održavanja u 2300 državnih i javnih institucija. Vladina uvjeravanja da će prava kuhara, domara, čistačica i ostalih zaposlenih na pomoćnim poslovima i nakon njihova prepuštanja tržištu ostati zaštićena nisu se dojmila sindikata koji su odgovorili prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma protiv outsourcinga. Iako je još 12. lipnja potpredsjednica Vlade Milanka Opačić tvrdila da Vlada, usprkos prikupljanju potpisa za referendum, neće odustati od outsourcinga, četiri dana kasnije Vlada je učinila upravo ono što je tvrdila da neće - odustala. Umjesto njega, Vlada se odlučila za model spin offa, tj. izdvajanja poslova održavanja i pripreme hrane za potrebe državnih i javnih tvrtki u posebno trgovačko društvo u vlasništvu države. Nova državna tvrtka zapošljavat će oko 24.000 radnika, a njezinim osnivanjem, tvrde u Vladi, ostvarit će se uštede, učinkovitije obavljanje usluga i ravnomjernija opterećenost radnika.

Odgoda uvođenja kamata na štednju

Iako većina europskih država oporezuje prihode od kamata na štednju, uvođenje tog poreza koji opterećuje imućnije građane, one koji u bankama imaju značajnije štedne iznose, u Hrvatskoj izaziva velike prijepore. Vlada je planirala oporezivati prihod od kamate na štednju od 1. siječnja 2015., ali je taj rok pomaknula. Zakonske izmjene potrebne za oporezivanje kamata na štednju Vlada će donijeti tek 2015. pa se uvođenje tog poreza može očekivati najranije tek u drugoj polovici iduće godine. No, kako je riječ o izbornoj godini, malo je vjerojatno da će se vladajući odlučiti na nepopularnu mjeru uvođenja novog poreza samo nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora. Prema Vladinoj zamisli, oporezivali bi se samo oni štediše koji od kamata godišnje uprihode više od 12.000 kuna. Riječ je o građanima koji imaju više od 400.000 kuna štednje.

Donošenje i pad Lex Perković

Samo nekoliko dana uoči ulaska u EU vladajuća je većina izmijenila Zakon o suradnji s članicama EU u pravnim pitanjima. Izmjenama je Hrvatska ograničila izručenje svojih državljana članicama EU samo na one slučajeve u kojima je kazneno djelo na teritoriju druge članice EU počinjeno nakon kolovoza 2004. Zakon koji je oporba spremno prozvala Lex Perković, tvrdeći da je promijenjen kako bi se obavještajca Josipa Perkovića zaštitilo od izručenja Njemačkoj, izazvao je i žestoke pritiske Bruxellesa. Iako su predstavnici Vlade tvrdili da taj zakon nisu promijenili zbog Josipa Perkovića, nego radi zaštite hrvatskog pravnog suvereniteta i ravnopravnosti Hrvatske unutar EU te da od izmjena neće odustati, Vlada i Sabor su u listopadu 2013. iz zakonskog teksta uklonili sporno vremensko ograničenje koje je otežavalo izručenje hrvatskih državljana. Pokušaj pozicioniranja Hrvatske kao države ravnopravne starim članicama EU neslavno je propao.

Najave i odgode poreza na nekretnine

Bivši ministar financija Slavko Linić već je u prvoj godini mandata, 2012., namjeravao uvesti porez na nekretnine. Riječ je o porezu koji je u slučaju građana koji u vlasništvu imaju samo nekretninu u kojoj žive i vikendicu trebao zamijeniti komunalnu naknadu. No, taj bi porez predstavljao dodatno porezno opterećenje za imućnije građane, tj. vlasnike više nekretnina jer bi se nekretnine koje vlasnik ne koristi za prebivanje oporezovale mnogo više nego sada. Porezu na nekretnine, međutim, žestoko se usprotivio HNS pa je to postao glavni kamen razdora između koalicijskih partnera SDP-a i HNS-a. Ministar Linić tražio je od premijera Milanovića da izvrši pritisak na HNS da se taj porez uvede jer je njegovo uvođenje bilo povezano s nizom drugih reformi, ali je premijerova pomoć izostala. Vlada je uvođenje poreza na nekretnine prolongirala na 2016., a puni učinak uvođenja tog poreza na državni proračun trebao bi se, kako je nedavno priznao i novi ministar financija Lalovac, osjetiti tek daleke 2020. godine.

Otpočeta i nedovršena promjena Ustava

U ljeto 2013., u jeku briselskih prigovora zbog Lex Perković, Vlada je inicirala promjene Ustava. Cilj promjena bio je ukinuti zastaru za najteže oblike ubojstava, u koje spadaju i politički motivirana ubojstva, te detaljnije ustavno uređenje pitanja vezanih uz referendum. U jesen prošle godine radna skupina pripremila je tekst ustavnih promjena koji je dobio podršku na prvom saborskom čitanju. Međutim, nakon upozorenja Ustavnog suda da javna rasprava o ustavnim promjenama mora biti duža od one koju je vladajuća koalicija predvidjela, te stanke koju je zatražio HDSSB, pripremljene ustavne promjene zaglavile su u saborskoj proceduri. Iako vladajući do danas nisu službeno objavili odustanak od ustavne reforme, sasvim je jasno da su otpočete promjene Ustava tek jedan u nizu neuspjelih reformskih pokušaja aktualne vlasti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2024 00:13