NEVJEROJATAN OBRAT: PRESUDA OD 415 MILIJUNA KUNA Kako je Vrhovni sud u samo 15 dana u korist države riješio predmet koji je trajao punih 15 godina

Točno godinu dana nakon što je Županijski sud u Zagrebu presudio da je Republika Hrvatska dužna trima fondovima nastalima u kuponskoj privatizaciji isplatiti naknadu štete jer im je u portfelj “prebacila” bezvrijedne dionice, stiže nevjerojatan obrat s Vrhovnoga suda.

Ta je institucija, naime, u postupku revizije 26. listopada ove godine odlučila preinačiti pravomoćnu presudu Županijskog suda na način da pobija isplatu naknade štete, i to samo mjesec dana prije nego što je Republika Hrvatska bila dužna fondovima isplatiti prvu ratu - 100 milijuna kuna, od ukupno 415 milijuna kuna.

Stvar je još neobičnija s obzirom na to da je Vrhovnom sudu u Zagrebu za donošenje ove odluke bilo dostatno samo 15 dana, što znači da je u razdoblju od dva tjedna, uključujući subote i nedjelje, sud sazvao sudsko vijeće, pregledao dokumentaciju iz postupka koji se pred sudovima vukao punih 15 godina te donio presudu potpuno suprotnu stavovima Općinskog i Županijskog suda u Zagrebu te stručnim mišljenjima financijskih vještaka s Ekonomskog fakulteta.

Ogorčeni presudom, tužitelji i predstavnici fondova Proficio, InterFin i Slavonski ZIF u četvrtak predvečer u poduljem su pismu o ovom slučaju informirali predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, predsjednika Sabora Božu Petrova, potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić i druge nadležne ministre.

Sporna požurnica

Među ostalim, u pismu navode kako je moguće da je ovako ekspresnoj odluci Vrhovnoga suda kumovala požurnica revizije koju, kao predstavnik države u ovom sporu, Općinskom građanskom sudu 7. listopada šalje zamjenik glavnog državnog odvjetnika Boris Koketi, koji je u 15-godišnjem postupku sudjelovao gotovo od samog početka.

Koketi, a vidljivo je to iz kopije te požurnice koju je na uvid dobio i Jutarnji list, sud požuruje da što prije reviziju dostavi Vrhovnome sudu jer “dnevna zakonska kamata po pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Zagrebu iznosi 45 tisuća kuna te je stoga glavnica s kamatama prešla vrijednost od 750 milijuna kuna...”

Ipak, informacije kojima Koketi požuruje reviziju presude, tvrde predstavnici fondova, nisu točni, što je moguće potvrditi na temelju sporazuma između države i fondova potpisanog 22. rujna 2016., s kojim je Koketi detaljno upoznat.

Naime, kako država niti šest mjeseci nakon presude Županijskog suda fondovima nije počela vraćati novac, država, Proficio, Velebit i InterFin u rujnu 2016. sklapaju sporazum prema kojem će RH fondovima ukupno vratiti 415 milijuna kuna, s tim da će prvih 100 milijuna kuna isplatiti do 31. prosinca 2016., a ostatak novca do kraja ožujka 2017. godine.

Osim toga, fondovi su se sporazumom, tvrde, odrekli kamata od datuma njegova potpisivanja pa u pismu premijeru Plenkoviću navode kako “DORH namjerno prezentira neistinite činjenice sudovima kroz podnesak koji se nalazi u spisu i time radi pritisak na sudove”.

Ispala tri fonda

15-godišnji postupak koji su fondovi vodili protiv države tako je doživio nevjerojatni obrat, posebno s obzirom na činjenicu da je ministar financija Marić u proračunu za 2017. godinu predvidio novac za isplatu naknade štete koji će sad, čini se, moći potrošiti u neke druge svrhe.

Podsjetimo, sudska bitka između fondova i države započela je u travnju 2001. godine kad je šest fondova - Dom fond, Expandia fond, Središnji nacionalni fond, Velebit fond i Slavonski fond - podnijelo tužbu Općinskom sudu u Zagrebu kojom od države traže 533,8 milijuna kuna jer im je u portfelj dodijelila bezvrijedne dionice.

U tom desetljeće i pol dugačkom postupku tri fonda ispala su iz tužbe jer su se u međuvremenu uspjeli nagoditi s državom, a iako su to naknadno pokušavali postići i Proficio, Velebit te InterFin, pravni sljednici fondova iz originalne tužbe tvrde da država za to nije pokazivala previše interesa.

Slučaj je konačno trebao biti zgotovljen potpisivanjem sporazuma, ali samo mjesec dana prije isplate prve rate, stiže neobična presuda Vrhovnoga suda koja u samo 15 dana poništava 15-godišnji postupak.

Od te smo institucije zatražili očitovanje o brzini postupka ove revizije, ali glasnogovornica suda u kratkom nam je razgovoru samo poručila kako “odgovor nije moguće dobiti do kraja radnog dana”.

Potražili smo zato statistiku rješavanja predmeta na Vrhovnom sudu i pronašli podatak da je ta institucija u 2015. godini pojedini predmet rješavala prosječno 867 dana.

Dakle, čak 57 puta sporije nego u slučaju fondova protiv države.