‘Nezakonito protjerivanje‘: Pučka pravobraniteljica istražuje policijsku aferu oko migranata

Najnovije sumnje u nezakonita protjerivanja migranata s hrvatskog teritorija i nedopuštene postupke policije prema njima, koje su se pojavile nakon ovotjedne objave sadržaja WhatsApp komunikacije između najmanje 33 više i niže rangiranih policajaca, istraživat će Ured pučke pravobraniteljce. Potvrđeno nam je to u petak u odgovoru koji smo dobili iz Ureda pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter:

"Nakon najnovijih medijskih objava o postupanju prema migrantima, pučka pravobraniteljica otvorila je ispitni postupak u kojem će od MUP-a tražiti detaljnije informacije - što je sve uključivalo postupanje u ovim slučajevima, uključujući i način na koji su se utvrđivali osobni podaci (državljanstvo), zašto su ljudi prema kojima se postupalo izuveni i položeni na zemlju, kao i kako su okončana i evidentirana postupanja prema njima", navodi se u odgovoru i posebno naglašava da će se "posebno propitivati informacija da je za grupu zatečenu na teritoriju RH zatražen određen broj vozila za prijevoz i ‘odvraćanje‘".

Snažne sumnje

Ako je osoba ušla na teritorij Republike Hrvatske, navodi se u odgovoru, ne može je se više "odvratiti", već je nužno provesti zakonom predviđene postupke, koji uključuju provođenje individualizirane procjene potrebe osobe za zaštitom (azilom)". Naime, "odvraćanje" migranata se, prema hrvatskim i međunarodnim propisima, može provoditi samo na tzv. zelenoj granici, kada policija svojim prisustvom na graničnom području čini da osobe odustanu od namjere ilegalnog prelaska hrvatske državne granice, ali ne i nakon što uđu na hrvatski teritorij.

Najnoviji povod za snažne sumnje u nezakonito postupanje policije prema migrantima, ali i u kršenje internih policijskih pravila o evidentiranju policijskih postupaka je objava podataka dobivenih zajedničkih istraživanjem međunarodnog tima novinara Lighthous Reportsa, njemačkog der Spiegela, austrijskog ORF-a. Tjednika Novosti, Nove TV i portala Telegram. Riječ je o porukama i fotografijama koje su, koristeći WhatsApp grupu kao neforamalni kanal komunikacije, od kolovoza 2019. do veljače 2020. razmjenjivalo najmanje 33 hrvatskih policajaca različitog ranga.

Fotografije pokazuju velike grupe migranata polegnute licem prema zemlji, ili izuvenih s izmučenim i prestrašenim izrazima lica, a u porukama policajci dogovaraju njihovo utrpavanje u vozila i "odvraćanje", iako su migranti otkriveni u dubini hrvatskog teritorija gdje je odvraćanje (izbacivanje) prema hrvatskim i međunarodnim propisima zabranjeno.

U Ured pučkog pravobranitelja još od 2016. stižu pritužbe na postupke hrvatske policije prema migrantima, a policija toj instituciji sustavno izbjegava pružiti uvid u svoje zapisnike o postupcima prema migrantima. Bivša pučka pravobraniteljica, Lora Vidović, sustavno je upozoravala da MUP pa i DORH ignoriraju njezine zahtjeve da se istraže sve učestalije prijave nezakonitih postupaka policije prema migrantima.

Krajem 2021. nezakonito postupanje policije prema migrantima je i sudski dokazano: Međunarodni sud za ljudska prava je presudio da je Hrvatska prekršila cijeli niz ljudskih prava afganistanske obitelji Hossiny, ukjučujući i pravo na život šestogodišnjoj Madini koja je poginula u studenome 2017. poginula u naletu vlaka.

Još jednoj instituciji - Povjerenstvu za građanski nadzor nad radom policije koje imenuje Sabor, građani, pa i migranti mogu podnijeti pritužbu.

Podnošenje pritužbi

"Nama se na postupanje policije mogu pritužiti svi koji smatraju da je hrvatska policija prema njima nezakonito postupila i ne moraju biti hrvatski državljani. No, dosad nismo imali ni jednu prijavu migranata na postupanje hrvatske policije", rekao je predsjednik toga povjerenstva, Teo Giljević.

"Razlog je, objašnjava, vjerojatno to što je postupak obraćanja Povjerenstvu kompliciran." Mi smo trećestupanjsko tijelo kojem se podnositelj pritužbe može obratiti tek ako su nadležna policijska uprava, a zatim zatim unutarnji nadzor MUP-a odbili njegovu prijavu. Uz to, ovo tijelo je imalo prekid rada od čak pet godina - od 2015. do 2020. (Sabor ga nije izabrao) pa je moguće da migranti i njihovi odvjetnici i ne znaju da postojimo i da nam se mogu obratiti", zaključio je.