'Ni jedan ministar iz Sanaderove vlade ne bi smio biti na izbornim listama'

Ako posljednjih godina nema funkciju u HDZ-u, Nediljko Matić, jedan od utemeljitelja stranke i nekadašnji bliski suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, pozornost javnosti privukao je prije desetak mjeseci kada je netom prije parlamentarnih izbora u tjedniku Nacional žestoko kritizirao bivše vodstvo svoje stranke predvođeno Tomislavom Karamarkom.

Bio je to jedan od rijetkih istupa nekog HDZ-ovca koji se javno usudio iznijeti zamjerke i koji je, zapravo, potvrdio niz događanja u stranci o kojima su mediji do tada pisali pozivajući se na neimenovane izvore.

Ispričao je tada kako njegovi stranačke kolege šute zbog straha od vodstva stranke te izjavio da bi Andrej Plenković bio puno kvalitetniji predsjednik HDZ-a od Karamarka. Uz to je, četiri dana prije izbora, uputio otvoreno pismo hrvatskim biračima u kojima im je poručio kako im političari “lažu u beskraj” te da svoj glas daju novoj opciji - Mostu nezavisnih lista. Njegov istup iz listopada prošle godine, međutim, nije prošao bez posljedica.

- Bio sam pozvan na stranački informativni razgovor od strane šefa mog područnog ureda HDZ-a, gospodina Dujmovića. Vjerojatno je dobio zadatak da sa mnom obavi razgovor. Rečeno mi je da sam povrijedio stranačku stegu i da bih trebao odgovarati. Upozorio sam ga da Statut HDZ-a moraju svi poštovati, i ja kao običan član, ali i Karamarko kao predsjednik stranke, te gospođa Josipa Rimac kao članica Predsjedništva s obzirom na to da sam njih dvoje spominjao u intervjuu. Rekao sam da oni ne poštuju Statut i da ja, kao običan član stranke, razmišljam o tome da pokrenem postupak da se njih isključi iz HDZ-a. Nakon tog razgovora više mi se nitko nije javio. Mislim da se šef ogranka uplašio - priča ovaj profesor filozofije i informatike i nekadašnji član Uprave Privredne banke, koji je 90-ih sedam godina bio u Izvršnom odboru Središnjice HDZ-a, a bio je i tajnik za unutarnju politiku te tajnik za članstvo i organizaciju stranačkog rada.

Prije deset mjeseci spominjali ste da u vrhu stranke trebaju biti Plenković, Stier i Ivana Maletić. Jeste li vi iz skupine onih koji su pomogli da Plenković postane predsjednik HDZ-a?

- Ne. Ja sam u intervjuu samo rekao da moj stav proizlazi iz raspoloženja u društvu. Stiera nisam ni poznavao, rukovali smo se tek na promociji njegove knjige gdje sam mu čestitao, jer se i sam bavim sličnim temama. I to je bilo sve. Plenkovića poznajem, ali nikad s njim nisam razgovarao o tim stvarima. Upoznali smo se prije nekoliko godina u Bolu na Braču, na ljetovanju. A kako je riječ o javnim osobama, moja reakcija bila je na osnovi njihova javnog političkog rada i načina obnašanja dužnosti. Stier me oduševio kako je surađivao s SDP-ovim Toninom Piculom, jednim od najuglednijih političara u Hrvatskoj na ljevici. Oni su sasvim normalno zajedno radili u EP-u kad su u pitanju interesi Hrvatske. Te, po meni takozvane ideološke razlike, kad se radi o kvalitetnim ljudima, u principu ne postoje. Dvoje normalnih ljudi uvijek nađe zajednički jezik ako žele napraviti nešto dobro.

Često se spominje i Vladimir Šeks. Koja je njegova uloga kad je riječ o Plenkoviću?

- Osobno mislim da se tome daje prevelik značaj. Znate kako sam ja došao na ideju da bi Plenković bio najbolji za predsjednika? Raširio sam HDZ-ov popis ljudi i vidio da u vrhu stranke nema pravih, kvalitetnih ljudi. Ja sam dvanaest godina bio šef ljudskih resursa u jednoj velikoj tvrtki i imam s tim iskustva. Od aktualnog vodstva jedino mi je osvježenje Tomislav Tolušić. Ali nije za lidera tog formata. Kada je riječ o Andreju Plenkoviću, mora se konstatirati da se tu jednostavno radi o tome da je on pojedinac koji ima najbolje karakteristike da bude vođa ili lider u demokraciji. Ja sam u svom intervjuu rekao da možda ima boljih, ali nisu aktivni i nisu poznati hrvatskoj javnosti. Ja ovo vidim naprosto kao činjenicu.
Kako ocjenjujete prve Plenkovićeve poteze, odluku da HDZ ide samostalno na izbore i izbor Gordana Jandrokovića za glavnog tajnika?
- Odluka da se ide samostalno je odlična, mnogi to podržavaju i mislim da za HDZ u startu to znači 5 posto više glasova. Ono što je problem jest to što su sva stranačka tijela na Saboru stranke izabrana pod direktnim utjecajem Karamarka i još nekoliko pojedinaca. To se u ovom trenutku ne može riješiti. Bio sam na skupštini u svom ogranku i to predlaganje kandidata je jako diskutabilno, nije baš demokratski. Ono što me brine već nekoliko godina jest to da imam dojam da politika privlači patološke tipove, kad je riječ o ovim visokim funkcijama. Primjerice, ponašanje tehničkog premijera Tihomira Oreškovića s tim ljetovanjima je naprosto gadljivo.

Plenkoviću u stranci neki zamjeraju da čuva rezervni položaj u Bruxellesu u slučaju da ne postane premijer. Je li pogriješio što nije, kad je postao šef HDZ-a, jasno rekao da se neće vraćati u EP?

- Predsjednik stranke nije profesionalna funkcija. Rad u EP nije posao koji se obavlja za stranog poslodavca. Naši europarlamentarci tamo rade kao predstavnici hrvatske države. Njihov posao je politički važan za Hrvatsku. U tome ne vidim nikakav problem. Mi smo njih izabrali da zastupaju interese Hrvatske u Europi. Oni su dio hrvatskog političkog života. Bilo koja funkcija u Hrvatskoj koja nije u koliziji s obnašanjem dužnosti europarlamentarca je po meni potpuno prihvatljiva.

Smatrate da se tako velika stranka kao HDZ, opterećena problemima i aferama, doista može voditi iz Bruxellesa?

- Mislim da Plenković, ono što može raditi kao predsjednik stranke, radi dobro i to može obnašati i kao dužnosnik u Europskom parlamentu. To može raditi bez obzira na to je li u Zagrebu ili u EU parlamentu. Njega čeka težak posao ovih dana. Glavni posao bit će sastavljanje izbornih lista. Ako na ovim izborima ne korigira listu kandidata HDZ-a, može se ugroziti pobjeda. HDZ ne može dobiti izbore samo zbog predsjednika. Pogledajte zadnje rezultate izbora i preferencijalne glasove. Neki koji kotiraju visoko u HDZ-u nisu dobili gotovo ništa, poput šefa zagrebačkog HDZ-a. A onda se oni zbog loših rezultata pravdaju kako su dobili upute da se kampanja vodi tako da prođu prijedlozi čelništva, odnosno da se izbjegne ulazak u Sabor nekoga tko je nisko na listi.

Tko, po vama, više ne bi trebao biti na listama?

- Eliminirao bih gotovo sve bivše ministre koji su bili ministri u Vladi Ive Sanadera. Tu prije svega mislim na ministra financija i one koji su bili u represivnom aparatu. Samo budala nije mogla vidjeti što se radi s tom Fimi-medijom. Ako žele izgubiti izbore, onda neka ih stave. Za izbore stranka mora imati jaku poruku. Bez jake poruke biračima pred izbore nema pobjede.

Biste li na listu stavili Zlatka Hasanbegovića?

- Moja je procjena da je Hasanbegović dobio ministarsko mjesto samo zbog osobnog prijateljstva s Karamarkom. U svakoj državi ministarstvo kulture je posebno osjetljiv i kompliciran resor. Ne znam je li Hasanbegović razumije problem. Poznajem ga tek površno jer smo članovi jednog uredničkog tima za izdavanje sabranih djela Ive Pilara. Ali napravio je dosta problema u tom resoru. Da se mene pita, ne bih ga stavljao na listu, odnosno bio bih jako oprezan. Možda bi bilo bolje rješenje da ne obnaša izvršnu dužnost. O ovome treba dobro razmisliti. Ovo nam govori da nije lako donositi takve odluke. Nije lako biti predsjednik stranke prije izbora.

Kako tumačite da je Hasanbegović dobio gotovo najviše glasova na Saboru stranke i ušao u Predsjedništvo?

- Tu je problem širi i kreće od temeljnih ogranaka i kako se radila profilacija stranke. Za Sabor stranke veći je problem kako se došlo do tog skupa. Je li to bio reprezentativni uzorak cjelokupnog biračkog tijela HDZ-a ili samo jednog dijela HDZ-ova biračkog tijela? Bivši čelnik stranke Tomislav Karamarko, koji nije bio dorastao tome da bude predsjednik jedne ozbiljne stranke na vlasti, sve je podredio sebi - imenovao je savjetnike, petljao s Jozom Petrovićem, doveo Oreškovića uz asistenciju Martina Pastuovića. Sve je to njegova izmišljotina. Neke ministre poput Predraga Šustara, Zlatka Hasanbegovića, Bernardice Juretić doveo je bez ikakvih stranačkih rasprava. To je čista privatizacija stranke.

Kako gledate na odnos Plenkovića i Brkića, koji mu je zamjenik, a ranije je bio glavni tajnik. Može li taj odnos opstati?

- Brkićeva pozicija je najkompliciranija pozicija u HDZ-u. Po meni je Brkić dobar što se tiče organizacijskog dijela, ali njegov politički utjecaj u stranci loše se odražava na raspoloženje biračkog tijela HDZ-a i na sam HDZ. On tome nije dorastao, pogotovo u jednoj modernoj stranci centra i desnog centra. Ako je pametan, on će sam politički morati reterirati. On objektivno šteti stranci ako HDZ želi zauzeti biračko tijelo centra i desnog centra. Uvjeren sam da će Brkić postupati u interesima HDZ-a. Nije problem samo Brkić. Dobar dio stranačkih tijela, tu mislim i na lokalnu razinu, nije primjeren za dobivanje biračkog tijela centra. HDZ na čelu s Plenkovićem može uz malu korekciju svoje politike dobiti samostalno ove izbore. U HDZ-u ne bi smjele biti prisutne dvije političke opcije. To ne može dugo funkcionirati. A nema ni smisla. Tu će se morati povući neki potezi. Nadam se da će šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora biti Sabor HDZ-a. Ti se odnosi moraju razjasniti, a posebno situacija u zagrebačkom HDZ-u. HDZ među biračkim tijelom i građanima grada Zagreba mora ojačati svoju prisutnost i utjecaj. Za nešto više od pola godine čekaju nas lokalni izbori.

Hoće li doći do raspuštanja HDZ-a Zagreb, kako se priča u stranci?

- Ne znam, ali zagrebački HDZ je na zadnjim lokalnim izborima, kad je kandidatkinja za gradonačelnicu bila Margareta Mađerić, imao najgore rezultate u povijesti stranke. Mislim da su to bili fiktivni kandidati jer HDZ u Zagrebu već dugo ima nejasan odnos prema Milanu Bandiću. Problem u funkcioniranju bilo koje stranke je taj što se sve, pogotovo kad je riječ o kampanjama i sastavljanju listi, radi prema predstavnicima tijela stranke, a zanemaruju se interesi i stavovi birača. Na izborima o pobjednicima ne odlučuju tijela stranaka ili članovi županijskih, gradskih ili općinskih odbora. Članovi stranaka ni o čemu ne odlučuju na izborima. Odlučuju građani, odnosno birači. Ako imate rukovodstvo koje ne odgovara potrebama građana, ne artikulira njihove interese i ne rješava probleme, izostaje i podrška. Zanimljivo je, primjerice, i to što je zagrebački HDZ sasjekao prijedloge da se na listu na zadnjim izborima stave Plenković i Stier. Znam iz prve ruke da je tih prijedloga bilo i da nisu bili prihvaćeni od GO HDZ-a Zagreb.

Plenković je na suradnju pozvao neke bivše HDZ-ovce, Dragu Prgometa i Milana Kujundžića, no nije bilo razgovara s bivšom premijerkom i šeficom stranke Jadrankom Kosor. Je li vam neobično što i nju nisu kontaktirali?

- Mislim da to neće biti presudno za rezultat izbora, jer nitko od njih neće donijeti neke glasove. U slučaju Kosor očito je došlo do poremećaja u komunikaciji. Ne znam što se dogodilo.

Prije prošlih izbora u otvorenom pismu biračima pozvali ste ih da glasaju za Most. Kako danas gledate na Most nakon što su bili šest mjeseci na vlasti?

- I dalje mislim da ih je sam Bog poslao na ove zadnje izbore. Prvi sam, još prije izbora, javno rekao da se bez njih neće moći sastaviti Vlada. Shvatio sam tako iz volje biračkog tijela, a to je i moja struka jer sam i magistrirao na sličnoj temi. Moj magistarski rad nosi naziv Utjecaj istraživanja javnog mijenja na političko komuniciranje stranaka. Most se pojavio i ponudio novu ideju. Njihovi potezi u Metkoviću i Omišu, gdje su se obračunali sa Stipom Gabrićem Jambom i Ivanom Škaričićem, dakle s dvije osobe koje su po meni najeklatantniji primjer onog najnegativnijeg ponašanja u obnašanju vlasti, bili su odlični. No, njihov problem je što su ostali zatvoreni. A znam da ih je rezultat koji su postigli iznenadio. Pogriješili su i što su većinu ministara doveli, kako se to kaže, iz jedne ulice. Pomagao sam im na prošlim izborima i otvorio im mnoga vrata, a javio sam im se i prije nekoliko mjeseci da im pomognem savjetom oko priprema za lokalne izbore. To je bilo prije rušenja Vlade, jer sam mislio da će ta Vlada ipak dulje opstati. No, nitko mi se od njih nije javio, ni Božo Petrov ni Nikola Grmoja. Bio sam i u njihovu Klubu s Mirom Buljom, s kojim sam gotovo u rodbinskim odnosima. Ali, nema odgovora. Mislim da se Most sada, ako želi nešto napraviti, mora više otvoriti. Po meni njihov je problem što su na prošlim izborima bili samo korektiv u odnosu na SDP i HDZ. Sada moraju predložiti za što su. Mislim da moraju u kampanji dati jaču ulogu Orepiću.

Tko su vam bili najbolji, a tko najlošiji ministri u ovoj Vladi?

- Teško je govoriti o radu ministarstava jer nemam informacije, ali najbolji mi je, i to bez konkurencije, Vlaho Orepić zato što je pokazao principijelnost. Mislim da je pokazao Karamarku kad se ovaj obrušio na njega. Ministar Marić je bez svake sumnje jedan od najstručnijih ministara u Vladi RH. Dobro je radio i Tolušić, ali Orepić je zvijezda ove Vlade. Kad bi ga Most gurnuo u prvi plan, da nosi listu, mislim da bi dobili više od 20 posto, uz pretpostavku da HDZ ne korigira liste. Važna je i predodžba o lideru stranke. Plenković je tu neprikosnoven i Zoran Milanović nije mu ni do koljena.

Koga biste ocijenili najlošijim?

- Predraga Šustara. On je, mogu to otvoreno reći, dobio ministarsku fotelju preko obitelji Karamarko jer je nogometnom lobiju obećao da će odgoditi primjenu Zakona o sportu. Tu su i Bernardica Juretić i kontroverzni Hasanbegović.

- Kakva je vaša procjena za predstojeće izbore? Hoće li HDZ proći bolje ili lošije nego prošli put?

- HDZ i Most sigurno će moći zajedno sastaviti Vladu. Mislim da će HDZ, ako korigira liste kandidata, moći i sam sastaviti Vladu. Da je SDP izbacio HNS iz koalicije, mislim da bi oni bili puno opasniji konkurent na izborima. HNS je izrazito nepopularan u biračkom tijelu u Hrvatskoj. No pustimo to sada na miru. To je njihova odluka i treba je poštovati.

Nedavno ste osnovali Udrugu Hrvatsko zajedništvo. Čime će se vaša udruga najviše baviti?

- U fokusu nam je, prije svega, sva problematika vezana za probleme mladih u hrvatskom društvu - obrazovanje, zapošljavanje, nezaposlenost, odlazak iz Hrvatske, troškovi školovanja... Cilj nam je na bilo koji način mlade uključiti u politička zbivanja, ali pri tome ne mislim da se trebaju učlanjivati u pojedine političke stranke. U toj populaciji nije baš popularno biti članom bilo koje stranke. Mi želimo da se oni svojim aktivnim biračkim pravom uključe u rješavanje problema koji se njih tiču. U RH živi nešto više od 800.000 mladih od 15 do 29 godina. Njih oko 600.000 tisuća ima pravo glasa. Ako tome dodamo i njihove roditelje, kojih ima isto toliko, radi se o jednom velikom biračkom potencijalu. Mi predlažemo da se kvalitetnije organizira izvršna vlast u realizaciji njihovih problema. Ovo što se radi u Ministarstvu socijalne politike i mladih obično je birokratiziranje, a ne rješavanje problema najvažnijeg dijela hrvatskog društva. Početkom sljedećeg tjedna planiramo izaći s otvorenim pismom biračima koje ćemo poslati i svim strankama. Riječ je o tome da ćemo onoj stranci koja to prihvati i bude htjela rješavati probleme mladih kroz našu udrugu i aktivnosti dati podršku u ovoj kampanji. Netko će se sigurno zainteresirati. Ali osoba koja će se u Vladi operativno baviti tom problematikom morat će biti ona koju predlože mladi, a ne neki isluženi politički kadrovi. To je biračko tijelo koje najviše apstinira na izlasku na izbore. Mislim da će onaj tko bude rješavao njihovu problematiku i tko animira njih da izađu na birališta biti pobjednik izbora. S obzirom na iskustvo nas nekoliko u Udruzi Hrvatsko zajedništvo iz prošlih kampanja, uvjereni smo da će podrška mladih i njihovih roditelja bitno odrediti pobjednika ovih izbora. Mi smo svi roditelji mladih koji imaju ove probleme i dobro znamo što govorimo.