Ovo je još jedna Vladina nebuloza kojom se iživljava nad nemoćnima. Jasno im je da nam je ta usluga nužno potrebna, ali kažu da im je preskupa? I mirovine su skupe, možda da ih prestanemo isplaćivati? - ironično je odluku Ministarstva socijalne skrbi da, zbog nedostatka novca, u novi Zakon o socijalnoj skrbi ne uvrsti mogućnost plaćenog skrbnika njegovatelja za odrasle osobe s invaliditetom komentirao Tihomir Cvetković (56) iz Trebarjeva Desnog nedaleko od Siska, hrvatski branitelj koji je proljetos uputio otvoreno pismo vođi prosvjednika Đuri Glogoškom s porukom - da, ja bih se mijenjao s tobom.
Hranjenje na sondu
Cvetković je otac 27-godišnjeg Hrvoja, računalnog tehničara kojem je prije deset godina dijagnosticirana multipla skleroza. Danas je Hrvoje potpuno nepokretan, ne govori, gotovo je slijep, a i sve teže guta - uskoro će se moći hraniti samo na sondu. Prima invalidninu od 1250 kuna i to mu je sav prihod. O njemu se 24 sata na dan brine njegov brat, 22-godišnji Ivan.
Nezaposlen je, a i kad bi dobio posao, morao bi ga odbiti: mora se brinuti o bratu i teško bolesnoj majci, oboljeloj od karcinoma. Ivan je od države tražio status skrbnika njegovatelja za brata, ali je glatko odbijen: po postojećem Zakonu, status skrbnika njegovatelja (status sličan radnom statusu u kojem država njegovatelju isplaćuje naknadu od 2500 kuna i pripadajuće doprinose) imaju isključivo roditelji djece s najtežim invaliditetom, kojima je takvo stanje dijagnosticirano prije 18. godine i koja zahtijevaju 24-satnu skrb - npr., moraju biti potpuno nepokretni i uz pomoć invalidskih kolica, a za održavanje života potrebno im je pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata.
Odrasla osoba nema pravo na njegovatelja pa supružnici ili drugi članovi obitelji ne mogu dobiti status skrbnika - osim u slučaju stopostotnih ratnih vojnih invalida, kojima je njegovatelj obično supruga i koja prima plaću od 3825 kuna.
Dostojanstven život
Prije mjesec dana Ministarstvo socijalne politike uputilo je u javnu raspravu teze novog Zakona o socijalnoj skrbi, tijekom koje im se obratio 100-postotni invalid Mirko Rozga (50) iz Trogira sa zahtjevom da u novi Zakon uvrste i mogućnost da se njemu i tisućama drugih odobri skrbnik njegovatelj.
O Mirku također brine njegov 38-godišnji brat koji je položio ispit za njegovatelja. No, Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog, obrazloživši da je osoba koje trebaju i imaju pravo na uslugu jako puno pa bi to i jako puno koštalo! - Stručna je procjena da bi s proširenjem prava na supružnike/članove obitelji da budu njegovatelji odrasloj osobi u obitelji, broj osoba koje bi za to imale uvjete višestruko narastao, pa bi isto toliko narastao i trošak - odgovorili su u Ministarstvu i uputili na druga “institucionalna i izvaninstitucionalna rješenja”. - Dakle, najbolje bi bilo da sina smjestim u dom, iako je ta opcija najskuplja - kaže Cvetković, dok Rozga pita Ministarstvo: zar mi, civilni invalidi, nemamo pravo na normalan i dostojanstven život u svom domu?
Ministarstvo u odgovoru Rozgi kaže da je lani “čak 3371 osoba” ostvarilo pravo na status roditelja njegovatelja, za što je iz proračuna izdvojeno 148,5 milijuna kuna. Ističu kako znaju da je potreba za skrbnikom njegovateljem odraslih osoba ogromna - tisuće odraslih invalida živi u nemogućim uvjetima i siromaštvu, jer im supružnici ne mogu raditi kako bi se mogli skrbiti o njima - ali ističu da bi trošak višestruko porastao, što je “u situaciji proračunskog deficita i vrlo složenih gospodarskih vremena” neprihvatljivo.
Traženje posla
Novi Zakon o socijalnoj skrbi prije svega se donosi zbog predstojeće reforme socijalne zaštite, za koju je Vlada u prosincu digla kredit Svjetske banke od 70 milijuna eura kojim se namjerava posve izmijeniti sustav socijalnih naknada, tako da se niz naknada ukine ili redefinira te uvede nova naknada - zajamčeni minimalni standard - koja bi bila bitno veća od sadašnje socijalne pomoći. No, to će, izgleda, ići vrlo polako, jer se zajamčeni minimalni standard u tezama zakona i ne spominje. Akcijski plan za reformu trebao je biti predstavljen u lipnju, no ne očekuje se prije rujna.
Novi zakon ukinut će odredbu po kojoj svi radno sposobni primatelji socijalne pomoći nakon dvije godine ostaju bez tog prava na nekoliko mjeseci (kako bi ih se potaknulo da nađu posao) te će povećati iznose socijalne pomoći za radno nesposobne samce sa 800 na 920 kuna, a za djecu samohranih roditelja sa 320 na 440 kuna.
Plan i stvarnost: Jedinstveni centar za naknade tek od 2016.
U sklopu reforme, 1. listopada ove godine trebala je početi s radom nova ustanova - Jedinstveni centar za naknade - preko kojeg bi se u konačnici isplaćivale sve socijalne naknade.
Za osnivanje JCN-a Hrvatska je tražila 32 milijuna eura kredita. JCN bi trebao biti smješten u sadašnjim uredima državne uprave, a od 1. listopada preko tog ureda trebala se početi isplaćivati socijalna pomoć, koja se sada zove zajamčena minimalna naknada.
Međutim, u tezama novog zakona navodi se da će JCN s radom početi tek 1. ožujka sljedeće godine, a isplate prvih naknada sredinom sljedeće godine. Cijela bi se reforma, razvidno je, trebala početi provoditi debelo u mandatu sljedeće Vlade, i to, u mnogim dijelovima, bez podrške struke. Hrvatska udruga socijalnih radnika, naime, oštro se usprotivila izmještanju isplate socijalne pomoći iz centara za socijalnu skrb u urede državne uprave.
Ministarstvo socijalne politke i mladih tvrdi da je glavni razlog takvom rješenju rasterećenje socijalnih radnika od nepotrebnog administriranja, a sami socijalni radnici tvrde suprotno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....