U posljednje tri godine zbog pada u zastaru otpisan je porezni dug u ukupnom iznosu od milijardu i 710 milijuna kuna na ime glavnice i još milijardu i 170 milijuna kuna kamata, što je ukupni otpis od 2 milijarde i 880 milijuna kuna koji su završili u zastari. Ovaj dug koji se zbog proteka vremena nikada više neće naplatiti odnosi se na 202.261 poreznog dužnika, uz čija se imena iznos duga na poreznoj listi srama od 2018. do 2020. godine kontinuirano smanjuje, ali ne zbog podmirenja duga, nego zbog zastare.

Prema podacima Porezne uprave, u 2018. godini je sistemski otpisan dug za 90.778 obveznika, i to 0,74 mlrd. kuna glavnice i 0,54 mlrd. kuna kamata. Iduće 2019. godine je dug otpisan za 56.667 obveznika, 0,51 mlrd. kuna glavnice i 0,34 mlrd. kamata, a tijekom 2020. godine otpisan je za 54.816 obveznika, i to 0,46 mlrd. kuna glavnice i 0,29 mlrd. kuna kamata.

U Poreznoj upravi ističu da se naplati 96 posto poreza, ne uzimajući pritom u obzir naplatu osiguranu upisanim zalogom ili hipotekom. - Iz navedenog postotka naplate razvidno je da se utvrđene porezne obveze u najvećoj mjeri naplate. U razdoblju od 2015. do 2019. godine Porezna uprava naplatila je 566 milijardi kuna poreza, doprinosa i drugih javnih davanja - kažu u Poreznoj upravi.

Po Općem poreznom zakonu zastara prava na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili istekom godine u kojoj je postalo izvršno rješenje kojim je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu i kamate, odnosno istekom godine u kojoj je porezna obveza dospjela​. Apsolutna zastara nastupa protekom šest godina, a porezni dug za koji je nastupila briše se iz evidencija.

Od 2012. godine, kada je tadašnji ministar financija Slavko Linić uveo poreznu "listu srama", odnosno od kada je Porezna uprava počela objavljivati popise najvećih poreznih dužnika, uglavnom se na listi nalaze ista imena, samo je primjetno da se kod nekih dug iz godine u godinu zbog zastare smanjuje. Tu su uvijek ista lica iz javnog života, poput odvjetnice Asje Piplović, Doris Košta, Nadana Vidoševića i drugih, no ukupni porezni dug se ne smanjuje nekom osobitom dinamikom, a stalno se pojavljuju nove tvrtke koje generiraju dugove.

- Kad sam došao za ministra financija nije bilo zastare, a imali smo 20 milijardi nenaplativih potraživanja. To je bilo samo vođenje evidencije nečega što se ne može naplatiti. Za mene je realno šest godina za zastaru, jer ako do tada niste uspjeli naplatiti dug, niti nećete. Ali ne bi smjelo biti moguće da nenaplata duga ostane bez posljedica - kaže Linić i dodaje da bi Porezna uprava trebala objavljivati kome je dug otišao u zastaru te listu onih koji su unatoč tome što su im porezni dugovi ostali nenaplaćeni generirali nove, s kojima su dospjeli na liste srama.

- Treba dati podatke o tome čime se bave oni ljudi koji su ostavili porezni dug, a imaju novu firmu - kaže Linić koji smatra da nam treba drugačiji pristup osnivanju i gašenju tvrtki.

- U želji da pomognemo poduzetnicima olakšali smo mogućnost da osnuju tvrtku, ali nakon toga moramo individualno ocijeniti porezni dug. Ako dug nije nastao iz objektivnih okolnosti i bez krivnje osnivača firme, onda on, ali ni itko iz njegove obitelji, ne bi više smio otvoriti tvrtku ili je ne bi smio otvoriti idućih pet godina. Jako je puno zloupotreba s otvaranjem firmi. Otvorite firmu, ostavite dug, zatvorite i otvorite drugu i opet generirate dug - ukazuje Linić i navodi da su od poreznog duga još veći problem dugovi koje takve firme ostavljaju drugim vjerovnicima jer ih time guraju u propast.

- Morali bismo mijenjati propise o osnivanju tvrtki, ali i o njihovu zatvaranju. U nekim zemljama kada zatvarate tvrtku morate na sudu opravdati objektivne okolnosti zbog kojih to činite. Ako to ne uspijete, prijeti vam i zatvor jer ste svjesno manipulirali i niste ispunjavali svoje obaveze. Porezni dug treba staviti u kontekst prema ostalim vjerovnicima, i zato treba promijeniti propise o osnivanju firme. Treba postojati i kaznena odgovornost za porezni dug - smatra Linić.