Ugledni Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je danas članak o povratku obveznog vojnog roka u Republici Hrvatskoj. Dopisnik njemačkog lista Michael Martens je onapisao kako se radi o prekretnici u Zagrebu, ali i vojnoj službi u Europi.
Njemački list piše da je 16 godina nakon njegovog ukidanja, vojni rok ponovno pred uvođenjem. Plan je, pišu, od siječnja iduće godine ponovno mladiće starije od 18 godina obučavati za rukovanje oružjem.
Navode da je ministar obrane Ivan Anušić rekao da su pripreme za reformu koja slijedi završene i da su ostale samo ‘političke procedure‘. No, s obzirom da infrastrukturni zahtjevi, posebice kada se govori o obnovi vojarni, nisu ispunjeni, službu će se uvoditi postupno.
Temeljni vojni rok, prenosi FAZ, trajao bi tri mjeseca, a kako je poznato, žene neće biti obvezne pristupiti mu, ali se mogu odazvati.
Republika Hrvtska, tvrde, time reagira na novonastalu situaciju i demografsku krizu, koja se pogoršava.
Kažu, također, da sve oružane snage u jugoistočnoj Europi pate od nedostatka osoblja i podsjećaju da je Zoran Milanović nedavno izjavio da Hrvatskoj vojsci nedostaje 4000 vojnika.
Anušić je, pišu, rekao da je cilj reforme trajno vezanje što većeg broja mladih za OSRH i izvana temeljnog vojnog roka, a smatra se da bi svake godine temeljnu obuku prošlo između 15.000 i 17.000 osoba.
FAZ smatra da se radi o vrlo ambicioznom planu, posebno kada se u obzir uzmu da su plaće u vojsci u odnosu na privatni sektor vrlo niske i navode da su vremena velike nezaposlenosti u Hrvatskoj davno prošla i da u mnogim sektorima trenutno nedostaje adekvatnih kadrova.
Ostaje mogućnost odbijanja
Spominju i izjavu Arsena Bauka, predsjednika Odbora za obranu Hrvatskog sabora, koji je rekao da je prelazak na profesionalnu vojsku 2008. bio opravdan, ali i da nove okolnosti zahtijevaju nove odluke.
Inicijativa za povratak vojnog roka ima potporu i do 70 posto zbog čega su neki komentatori smatrali da se radi samo o predizbornom triku HDZ-a, no, piše FAZ, od odluke ne odustaju ni nakon pobjede na izborima ostvarene sredinom travnja.
Nijemci pišu da je ovaj plan osbito popularan među naraštajima koji su i sami služili vojni rok. Također, navode i da prema izvještaju HRT-a opću popularnost projekta nadoknađuje i još jedna važna brojka: naime, prema njemu, stopa prigovora savjesti u posljednjih nekoliko godina prije ukidanja vojnog roka iznosila je gotovo 90 posto.
Prenose i izjavu ministra Anušića koji tvrdi da će i dalje postojati opcija odbijanja.
- Oni neće nositi oružje, ali će morati ispuniti svoju obvezu i dužnost prema državi, kazao je.
Oni koji odbiju bi trebali biti obučeni za civilnu zaštitu, a prema nepotvrđenim informacijama, moguće i s duljim stažem u odnosu na temeljnu vojnu obuku.
FAZ piše da je prekretnica u razmišljanju došla nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., ali napominju da je modernizacija vojske krenula i prije toga kada je Hrvatska od Francuske naručila 12 borbenih aviona Rafale.
Prema informacijama iz Zagreba, u cijenu od gotovo milijardu eura uključeni su i simulatori letenja te višegodišnji programi obuke hrvatskih pilota borbenih zrakoplova u Francuskoj. Hrvatska je prvih šest aviona dobila u travnju ove godine, podsjećaju.
Očekuje se da će preostali borbeni zrakoplovi biti isporučeni kasnije ove godine te biti potpuno operativni do sredine 2025. godine.
I Srbi bi Rafalee
Istočni susjed Hrvatske, Srbija, s kojom je Hrvatska bila u ratu od 1991. do oslobađanja hrvatskih teritorija pod srpskom okupacijom 1995., također je iskazala interes za kupnju dvanaest Rafalea.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čak je tijekom posjeta Parizu u travnju ustvrdio da očekuje sklapanje ugovora u roku od dva mjeseca, no FAZ piše da je to možda bio taktički potez jer je Vučić u to vrijeme hitno tražio potporu Francuske kako bi spriječio prijem Kosova u Vijeće Europe.
Francuski mediji također su objavili da će Francuska prvo ispitati geopolitički aspekt moguće prodaje Srbiji zbog bliskih odnosa Beograda s Moskvom i Pekingom, piše njemački list.
No, takav aspekt uključuje i spoznaju da će francuski zrakoplovi zamijeniti srpsku flotu MiG29. Rusija vjerojatno u dogledno vrijeme više neće biti opskrbljivač srbijanskog ratnog zrakoplovstva za nabavu i održavanje vojne opreme, čime bi se zemlja vezala za zapadne partnere – ili bi se još više mogla osloniti na Kinu, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.