Nikad smrtonosniji ljetni val covida, samo u kolovozu umrlo deset puta više ljudi nego 2020.

Prošlog kolovoza od koronavirusa u Hrvatskoj su preminule čak 382 osobe. To je više nego dvostruko više od istoga razdoblja 2020. i 2021. zajedno: prije dvije godine u kolovozu su preminule 42, a prošle godine 79 osoba, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) koje na Twitteru je iznio gastroeneterolog dr. sci. Božo Radić. Zanimalo nas je što je razlog ovako visokoj smrtnosti u našoj zemlji u kolovozu kada većina ljudi provodi puno vremena vani, a širi se blaža varijanta koronavirusa, omikronska podvarijanta BA.5.

Intenzivno širenje

- Nema nikakvog smisla uspoređivati podatke o smrtnosti u istim razdobljima navedenih godina iz nekoliko razloga. Kao prvo, smrtnost od covida uvijek je veća u epidemijskim valovima, a manja u epidemijskim dolovima.

Budući da smo ove godine u navedenom razdoblju imali ljetni epidemijski val uzrokovan BA.5 varijantom omikrona, potpuno je očekivan i porast smrtnosti.

Držim da je ukupni broj novoinficiranih znatno veći od broja službeno prijavljenih jer se veći broj naših sugrađana ili nije testirao ili se nakon pozitivnog testa nije prijavio epidemiološkoj službi ili svom liječniku opće medicine.

U takvoj situaciji intenzivnog širenja visokozaraznog soja, kojega ni ljetno vrijeme nije moglo zaustaviti, virus dosegne i osjetljive populacije u društvu u kojima na žalost bilježimo loše ishode bolesti bez obzira na to što se radi o blažoj virusnoj varijanti.

Naime, BA.5 je i dalje SARS virus koji nosi mutacije odgovorne za virulentnost virusa i može u osjetljivih osoba uzrokovati smrt. S druge strane, prisjetimo se da smo u ljeto 2020. ušli iz potpunog lockdowna te da smo tog ljeta imali izuzetno mali broj novoinficiranih, a ljeti 2021. epidemiju relativno niskog intenziteta, odnosno postupni porast epidemijskog širenja delta varijante prema kraju ljeta, pa s toga nije ni čudo da smo u navedenom razdoblju imali i manji broj preminulih - pojašnjava imunolog Zlatko Trobonjača, profesor na Sveučilištu u Rijeci.

- Kao drugo, u svakom od tih razdoblja nalazili smo različite viruse s različitom brzinom širenja i postotka zahvaćene populacije te različitom razinom izbjegavanja prethodno stečene imunosti. Kao treće, naveo bih i razlike u poštivanju protuepidemijskih mjera, koje je ovog ljeta daleko najslabije.

Slabe mjere

Nemojmo zaboraviti da u populaciji starijih od 60 godina imamo gotovo četvrtinu necijepljenih osoba, a u općoj populaciji oko 44 posto te da u svakom trenutku u društvu imamo oko dva posto ljudi s oslabljenom imunošću iz raznih razloga. Kad tome pridodamo kronično bolesne osobe, one koji teško stječu ili brzo gube imunost, nije čudo da intenzivno širenje SARS virusa rezultira takvim povećanjem smrtnosti - zaključio je Trobonjača.