ZAGREB - Tekstilna industrija Estare Culto, bivši Heruc, koja u pogonima u Zagrebu, Velikom Trgovišću i Valpovu zapošljava oko 480 ljudi, jedna je od rijetkih hrvatskih tvrtki koja provodi program destimuliranja bolovanja.
Dodatna stimulacija
U tvrtki se, kako ističe Nikola Mikić, vlasnik i predsjednik Uprave, posebno nagrađuje prisutnost radnika na radu, i to u mjesečnim iznosima od 200 pa do čak 1100 kuna, što ovisi o radnome mjestu i stupnju obrazovanja.
Ako radnik zbog bolovanja ili nekog drugog razloga koji poslodavac ne smatra opravdanim izostane s posla jedan dan, ostaje bez četvrtine iznosa te stimulacije, dva dana izostanka stimulaciju mu prepolovljuju, a zbog izostanka od tri ili više dana tog mjeseca neće primiti stimulaciju.
Osim stimulacije za dolazak na posao, Mikić radnicima isplaćuje i dodatnu koja ne ovisi o pukom pojavljivanju na radnome mjestu, nego o ostvarenim rezultatima.
Program daje rezultate
Taj vid nagrade u njegovoj tvrtki iznosi u prosjeku 400 kuna mjesečno po radniku i nije vezan uz stimulaciju za pojavljivanje na poslu.
Uzme li se u obzir da 22.000 radnika u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj spada među najslabije plaćene radnike u nas, s prosječnom mjesečnom neto plaćom od oko 2700 kuna, ne čudi što Mikićev program daje rezultate. Naime, urednim dolascima na posao i dodatnim zalaganjem radnik u Estare Cultu može si mjesečni budžet “podebljati” i do 1500 kuna.
Stoga je i prosječna plaća u toj tvrtki oko 1000 kuna viša od prosjeka branše na nacionalnoj razini i doseže oko 3700 kuna.- Otkako smo u posljednje dvije godine uveli taj program stimuliranja radnika, stopu bolovanja sveli smo na pet posto, a prije je iznosila i do 20 posto - napomenuo je Mikić.
Stvarno bolesni
Dodao je da njegov program stimuliranja dolazaka na posao nije usmjeren protiv onih koji su stvarno bolesni - među kojma je, primjerice, i sindikalni povjerenik u njegovoj tvrtki - nego protiv onih koji “fingiraju” bolovanja kako bi se bavili drugim aktivnostima. Lažna bolovanja, priznaju i sindikalci, posebno su raširena u proljeće i jesen, a ljudi ih najčešće otvaraju kako bi se bavili radovima u kući, vrtu ili vinogradu.
Bjelovarci rekorderi, najrjeđe na bolovanje idu Šibenčani
Učestalost odlazaka na bolovanje u Hrvatskoj je posljednjih godina znatno smanjena, ali ne zbog programa kojima poslodavci stimuliraju dolazak na posao, nego zbog znatno pooštrenog nadzora koji provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Prema podacima HZZO-a, prosječno trajanje bolovanja na teret poslodavca - u prva 42 dana - tijekom prvih šest mjeseci 2010. iznosilo je 8,19 dana, što je nešto više nego u istom razdoblju prethodne godine kad je ono iznosilo 8,11 dana.
S druge strane, skraćeno je trajanje bolovanja duljih od 42 dana, koja padaju na teret države, a koje je u prvih šest mjeseci prošle godine trajalo u prosjeku 43,89 dana, dok je u istom razdoblju 2009. trajalo 47,57 dana.
To, međutim, ne umanjuje problem, pa bolovanja ostaju velik teret i za poslodavca i za državu koju su bolovanja u prvoj polovici 2010., što su i posljednji dostupni podaci, stajala više od pola milijarde kuna. Najnoviji podaci HZZO-a pokazuju da je lani dnevno zbog bolesti s posla izostajalo 25.995 ljudi. Unatoč tome, bolovanja su sve manje popularna, što se može pripisati i strahu radnika od gubitka posla.
Najviše se na bolovanje išlo na području bjelovarske regije, u kojoj je stopa bolovanja u prvoj polovici 2010. iznosila 3,61 posto, a najmanje u šibenskoj regiji (2,60 posto).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....