NIŠTA OD VELIKE OBNOVE MOSTOVA Od 25 većih gradova, javila se samo dva, u Zagrebu je situacija najgora: 'Šest mostova je u kritičnom stanju'

Potaknuti tragedijom u Genovi, kada je pod ruševinama vijadukta sredinom kolovoza ove godine smrtno stradalo 40 ljudi, u HNS-ovu Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, koje vodi Predrag Štromar, su zbog katastrofalnog stanja zagrebačkih mostova, koji su trebali u hitnu sanaciju 27. kolovoza, svim gradonačelnicima velikih gradova poslali poziv da do 17. rujna dostave podatke o planovima održavanja cestovne infrastrukture koja je u njihovoj nadležnosti.

No, do danas samo su dva od 25 gradova, doznajemo, poslala tražene podatke na predviđenom obrascu s planovima održavanja, a nitko nije ispoštovao ni rok za dostavu bilo kakvog izvješća. Tako samo Rijeka (13 mostova) i Vinkovci (dva mosta) imaju nekakve planove održavanja. Devet gradova je poslalo odgovore koji nisu bili u zadanom obrascu, odnosno nemaju planove održavanja s određenim rokovima sanacije kritičnih građevina, kao ni s predviđenim sredstvima.

Popis bez plana

Karlovac je tako poslao podatke i popise za čak 88 mostova, ali bez plana, Koprivnica je dostavila obavijest da su tek počeli s prikupljanjem podataka, Osijek je poslao da imaju jedan most preko Drave, Pazin je dostavio tekstualne podatke za tri mosta i tri pružna nadvožnjaka, Samobor za 59 mostova koji ne odgovaraju traženoj strukturi, Velika Gorica je poslala obavijest da će do kraja godine dostaviti podatke prema obrascu, Virovitica je poslala podatak da postoje tri pješačka i osam cestovnih mostova i ne posjeduju propisanu evidenciju i podatke, Vukovar je tražio produženje roka jer su od Građevinskog fakulteta u Osijeku zatražili izradu potrebnog izvješća, a Zagreb je dostavio tekstualno obrazloženje bez prikaza stanja i plana održavanja i bez ispunjenih obrazaca za sedam mostova i petlju Držićeva, ali su dostavljeni podaci za 15 drugih različitih građevina koje nisu cestovne građevine.

Čak 14 gradova ni nakon mjesec dana od zadanog roka nije dostavilo ništa, pa su ih iz Ministarstva zvali da vide o čemu se radi. Neki su se opravdali time da se tek rade studije. U dva grada uopće nisu uspjeli doznati ništa, jer im se očito nitko nije javljao, a riječ je o Kaštelima i Zadru. U Bjelovaru su im rekli da su “izvršili pripreme” da se utvrdi stanje za 19 mostova koji bi trebali biti izrađeni do sredine studenog. Grad Čakovec je pak pokrenuo provedbu javnog natječaja za sanaciju jedne od dvije cestovne građevine za koju je ocijenjeno da je u lošem stanju, a podaci će se dostaviti do polovice studenog.

Upravni odjel za poslove gradonačelnika Dubrovnika dostavio je pak informaciju da su u pregovorima s Građevinskim fakultetom u Zagrebu za izradu pregleda mostova na području grada, obavljen je i telefonski razgovor s pročelnikom ureda grada Gospića, koji je najavio dostavu podataka do sredine studenog jer im nedostaju odgovarajući stručnjaci za izradu izvješća, a u Krapini kažu da pripremaju izvješće i da su obnovljena tri mosta u centru i sagrađen jedan novi. U Požegi je naručena izrada izvješća koje još nije gotovo, a od Pule, Siska, Slavonskog Broda, Splita, Šibenika i Varaždina tek očekuju informaciju o stanju izrade izvješća.

Od 2000. se, naime, na razini države donose četverogodišnji planovi građenja i održavanja javnih cesta, u što spadaju i mostovi, tuneli, nadvožnjaci i podvožnjaci, i tu je situacija poprilično dobra jer Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste provode te planove, no problem su jedinice lokalne samouprave jer država nema nikakav uvid u stanje njihovih prometnica, a sada se pokazuje da ni nemaju nikakve planove održavanja.

Nakon dobivenih odgovora koji, osim dvije iznimke, nisu zadovoljavajući, Ministarstvo će, otkriva nam državni tajnik Željko Uhlir, sada ponovno slati požurnice, a ako ni tada ne bude reakcije, morat će reagirati građevinska inspekcija, koja može naplatiti visoke kazne ili čak zatvoriti neke građevine ako su opasne za promet.

Golema šteta

- Očito smo u pravi trenutak pokrenuli ovu inicijativu jer smo utvrdili da nitko nema planove održavanja. To nije ničija dobra volja, nego zakonski propis koji se ne poštuje. Prevencija i održavanje su bitni jer štede i novac. Ako se dogodi tragedija, onda osim izgubljenih ljudskih života, imamo i ogromne financijske štete, umjesto da građevinama produžavamo vijek trajanja - pojašnjava Uhlir.

Kaže kako je najgora situacija u Zagrebu gdje je od osam mostova čak šest u kritičnom stanju, a neki nisu obnavljani čak 60 godina. Grad je, kaže, dostavio okvirne podatke o ulaganjima, ali bez plana održavanja i rokova kada će se obnavljati kritične točke.

Uhlir sada još jednom poziva jedinice lokalne samouprave na ozbiljnost i da pošalju planove održavanja.

- Prvo idemo s poticajem da krenu sami u to, a ako ni nakon toga ne bude reakcije, onda će morati djelovati građevinska inspekcija koja propisuje kazne, a ako je ugrožena sogirnost, onda može i zatvoriti most – poručuje Željko Uhlir.