NOVA KRIZA UPRAVLJANJA U KOPRIVNIČKOM DIVU Unatoč dogovoru, HDZ mirovincima ne želi dati većinu u Upravi Podravke

Nova drama u koprivničkoj Podravki: HDZ mirovinskim fondovima ne želi prepustiti prevlast u Upravi unatoč dogovoru otprije dva mjeseca.

Sjednica Nadzornog odbora sazvana je u petak, ali na njoj će biti riječi samo o financijskim izvještajima za prošlu godinu i prvi kvartal 2017. Bilo je planirano da se istodobno sazove i skupština dioničara na kojoj bi se izmijenio statut kompanije, čime bi se uprava proširila s četiri na pet članova.

“Neće proći”

Prema kompromisnom dogovoru prilikom imenovanja novog šefa Marina Pucara u veljači, mirovinci su trebali imati tri, a država dva člana Uprave. No, zapelo je na imenu novih upravitelja iz fondovske kvote. Prema neslužbenim informacijama, dopredsjednik NO-a Podravke, šef HGK-a Luka Burilović, otvoreno je čelnicima mirovinskih fondova poručio da im “kadroviranje po tvrtki neće proći”.

Država je u veljači nakon dramatičnih sjednica NO-a u Upravu uspjela progurati Marina Pucara i Ljiljanu Šapinu (HDZ). Prema tada postignutom dogovoru, 1. svibnja u Upravu je trebao ući Davor Doko iz AZ fonda umjesto sadašnje članice Ive Brajević, a u lipnju mandat istječe Hrvoju Kolariću i NO je na njegovo mjesto trebao imenovati Damira Sertića. Na samoj skupštini trebao se promijeniti statut pa bi mirovinski fondovi dobili i trećeg člana.

Iznenadna smjena

- Oni u Upravi Podravke žele vidjeti Damira Sertića iz privatne konzultantske tvrtke koja je za Mršićeve uprave za usluge i projekte uzela više od dva milijuna kuna.

Sertić je bio i kandidat mirovinaca kada se Uprava birala, ali je u dva dana dvaput odustao od predstavljanja pred Nadzornim odborom jer su naši predstavnici u pauzama sjednice poslali poruke mirovincima da to ne bi bilo pametno jer bi o njemu imali svašta reći - otkrio nam je izvor blizak državnim predstavnicima u NO-u.

Mirovincima je, navodno, pukao film nakon što je Pucarova uprava smijenila stariju potpredsjednicu za upravljanje ljudskim potencijalima Jasenku Maltarić Dujnić, preko koje je išlo ugovaranje konzultantskih usluga.

- Mirovinci bi htjeli ponovno kadrovirati po Podravki, a smjer kojim to ide ne ukazuje na dobro. Bit će potrebno dosta napora da se postigne dogovor o izmjeni statuta jer bez kompromisa toga nema. Mirovinci moraju shvatiti da ne upravljaju svojim parama, nego našima, to nisu dobrovoljni, nego obvezni mirovinski fondovi - veli naš izvor.

No, kako neslužbeno doznajemo, državi nije sporan samo Sertić kao novi član Uprave. Posljednjih tjedana u pitanje je dovedeno i imenovanje Davora Doke, člana Uprave AZ fonda, koje je bilo “amenovano” još na maratonskoj sjednici u veljači. Iz više izvora potvrđeno nam je i kako je prije desetak dana izbio pravi mali skandal jer su mirovinci na neformalnom sastanku i upoznavanju željeli okupiti šefa Uprave Marina Pucara te njihove kandidate Davoru Doku i Damira Sertića. No, Pucar je to rezolutno odbio, a navodno se prijetilo i ostavkama.

Nadzorni odbor

Iz vrha kompanije jučer nam je potvrđeno da u petak na sjednici NO-a neće biti riječi o sazivanju skupštine, nego samo o poslovnim rezultatima koji se moraju usvojiti do kraja ovog mjeseca.

Mirovinci, doduše, imaju većinu u NO-u, pa i bez potpore države mogu imenovati svoja dva člana Uprave. No, ne i petog jer statut Podravke predviđa samo četiri člana. Upravljačku kontrolu tada bi zadržala država jer bi kod glasovanja, u slučaju situacije dva - dva, bio presudan glas predsjednika Uprave Pucara.

Predstavnici mirovinskih fondova bili su, blago rečeno, zatečeni takvim razvojem situacije.

- Marin Pucar i Ljiljana Šapina nisu bili izbor mirovinskih fondova, nego države, i njihovim imenovanjem naši predstavnici u NO-u nisu bili najsretniji. Ali, glasali su za njih zbog mira u kući i interesa Podravke. A sada odjednom država želi utjecati i na izbor članova Uprave iz naše kvote. Ne možemo vjerovati da će izigrati dogovor - bio je ogorčen predstavnik jednog mirovinskog fonda.

Naš sugovornik upozorava da takvo ponašanje predstavnika države doista može dovesti do toga da neki mirovinski fondovi jednostavno prodaju svoje dioničke pakete na tržištu jer više ne žele biti vlasnici duboko politizirane kompanije.