BRUXELLES - Nakon što je skinuta slovenska blokada, Hrvatskoj na putu prema članstvu u EU prijeti nova blokada, ovaj put od Rumunjske. Razlog nije bilateralne prirode, nego frustracija Bukurešta odlukom Francuske i Njemačke da se odgodi prijam Rumunjske i Bugarske u schengensku zonu slobodnog kretanja, kao i neugodna činjenica da bi Hrvatska kao nova članica bila spremnija za članstvo od Rumunjske, bez potrebe da joj se nametnu mehanizmi verifikacije i suradnje kakvi su već četiri godine na snazi za dvije najnovije članice EU.
Jutarnji list još je prije godinu dana pisao da Rumunjska i Bugarska diskretno sugeriraju kako bi bilo dobro da se i Hrvatskoj kao uvjet članstva nametnu tzv. mehanizmi suradnje i verifikacije. Diplomati tih država pokušali su tada demantirati te vijesti, ali sve što su rekli bilo je kako je njihov službeni stav da podržavaju članstvo Hrvatske u EU.
Rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Baconschi sada je javno potvrdio namjeru svoje vlade da zatraži uvođenje tih mehanizama i za Hrvatsku. U razgovoru za rumunjski list Adevarul izjavio je da, kad je o Hrvatskoj riječ, podržavaju proširenje EU na zapadni Balkan, ali je dodao: “Ne možemo prihvatiti pristup u EU bez mehanizama suradnje i verifikacije budu li oni vrijedili za nas”.
Europska komisija i brojni sugovornici iz EU nekoliko su puta govoreći za Jutarnji list isticali da korištenje tih mehanizama u slučaju Hrvatske ne dolazi u obzir. To je, u jednom od razgovora za Jutarnji, prije gotovo godinu dana potvrdio i povjerenik za proširenje Štefan Füle , koji neprestano ponavlja da se pregovori s Hrvatskom moraju okončati tako da ne bude nikakvih potreba za mehanizme verifikacije i suradnje.
EU je 2007. uveo te mehanizme samo Bugarskoj i Rumunjskoj kako bi ih prisilio da i nakon članstva nastave borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Tek kada se utvrdi da su te zemlje postigle standarde EU u području pravosuđa i unutarnjih poslova, te će se mehanizme ukinuti. U rujnu prošle godine Europska je komisija odlučila da se ti mehanizmi za Bugarsku i Rumunjsku nastave primjenjivati još godinu dana. Izjava rumunjskog ministra izazvala je gnjev među nekim europskim diplomatima. Neki od njih rekli su da bi Rumunjska trebala biti sretna što je članica Unije te da je upravo zbog lošeg primjera koje ona i Bugarska daju EU strožiji prema Hrvatskoj.
- Rekli smo da Hrvatska neće moći u EU onako kako smo primili Bugarsku i Rumunjsku. Zato smo pritisnuli Zagreb da pitanje pravosuđa i borbe protiv korupcpije riješi prije okončanja pregovora i zato se u Hrvatskoj sada događa ovo što se događa. Zbog toga će Hrvatska ući u EU potpuno spremna, a ne s uvjetima, rekao nam je jedan od europskih diplomata.
Natasha Butler, glasnogovornica povjerenika za proširenje Štefana Fülea, danas je u Bruxellesu izjavila da će se Unija u procesu proširenja držati dosadašnje politike individualnog ocjenjivanja svakog kandidata na temelju njegovih zasluga.
Rumunjska bi blokadom Hrvatske naštetila sebi
Diplomati iz EU upozoravaju da bi Bukurešt, ako doista bude htio, mogao blokirati Hrvatsku jer se odluke u procesu proširenja donose jednoglasno i svaka država ima pravo veta. Rumunjska zapravo i ne krije da nema argumente da zatraži mehanizme verifikacije prema Hrvatskoj, osim zbog vlastitog hira i neke vrste odmazde protiv Njemačke i Francuske. Takvu taktiku mnogi u EU smatraju suludom jer, na kraju kajeva, procjenjuju da bi Njemačka i Francuska još više zaoštrile stavove prema Rumunjskoj, čak i po cijenu žrtvovanja Hrvatske. - To Rumunjskoj sigurno neće pomoći, a može štetiti Hrvatskoj i cijeloj regiji zapadnog Balkana, rekao nam je jedan od diplomata EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....