Nova šansa za otočane: Deset naših otoka u pilot-projektu energetske tranzicije

1. Gospodine Tonino, jedan ste od osnivača, a sada i predsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u EP-u. Koliko zastupnika okupljate i kojim se problemima bavite?

- Međuskupina je osnovana s ciljem da na političku agendu Unije stavi rješavanje specifičnih problema više od 22 milijuna europskih otočana. Danas nas je 104 zastupnika, iz čak šest političkih grupacija Europskog parlamenta. Među glavne uspjehe ubrajam osnivanje Tajništva za otoke Europske komisije i osiguravanje budžeta za njegov rad, kako bi otoci mogli razvijati projekte energetske tranzicije.

2. Koje su bile središnje teme ovotjednog petog Foruma za čistu energiju otoka EU?

- Bavili smo se ulogom institucija EU u stvaranju uvjeta za prelazak na obnovljive izvore energije, tehnološkim inovacijama koje će otocima omogućiti tu tranziciju, a od otočana smo čuli i sjajne primjere dobre prakse.

3. U proračunu za pilot-projekte energetske tranzicije otoka vrijedne četiri milijuna eura je i deset hrvatskih otoka. Što se događa na njima u projektu?

- Prvih šest otoka je zajedno svoje strategije objavilo lani kad su Split i Hvar bili domaćini četvrtog Foruma. Tada su najavili da će do 2040. imati el. energiju bez ugljičnog otiska. Brač, Korčula i Hvar su upravo ovaj tjedan u sklopu Foruma objavili svoje agende za ugljičnu neutralnost do 2030., 2035. i 2050.

4. Kakva je uloga otoka u sljedećoj "zelenoj i energetski održivoj sedmoljetki" EU?

- Otočani imaju specifična znanja o životu u uvjetima energetske oskudice, zbog čega mogu puno naučiti druge. Sada radimo na tome da otoci dobiju poseban status te da za svoje projekte osiguraju jedan posto Fonda za pravednu energetsku tranziciju. To je oko 250 milijuna eura.

5. Koliko druge otočne zemlje ulažu u svoje otoke i gdje smo tu mi?

- Značajan dio naših otoka je spojen na vodovodnu i električnu infrastrukturu, što nije slučaj s velikim dijelom europskih. No, energenti su i dalje preskupi. Tek nedavno se riješio prijevoz djece s posebnim potrebama na liječenje na kopno.

6. Gdje vlast treba biti energičnija i susretljivija u razvoju otoka?

- Vlast otočanima treba omogućiti što ravnopravnije okolnosti za život: uvjete za rad, obrazovanje, zdravstvenu skrb i dobru prometnu povezanost.

7. Promjene u SDP-u nisu baš nešto utjecale na rejting stranke. Koja bi rješenja trebalo nuditi biračima da prepoznaju socijaldemokratski put u partiji?

- Promjene su zaustavile pad rejtinga. Nakon interne konsolidacije, SDP mora ponuditi politike za rješavanje problema prekarnog rada, prava na radnu, socijalnu i zdravstvenu zaštitu novih kategorija radnika. I to sve mora biti u uvjetima izgradnje održive zelene i digitalne ekonomije.

8. Kakav je dojam na vas ostavila dvomjesečna sapunica u prepucavanju premijera i predsjednika?

- Poznavajući protagoniste, ništa me nije iznenadilo. Razina sukoba dodatno je diskreditirala ionako nisku razinu povjerenja građana u institucije.

9. Prvi ste izvjestitelj Europskog parlamenta za odnose s SAD-om. Kakav je uopće odnos Trumpove administracije prema EU i kakvom se ishodu nadate na izborima?

- Trump je cijeli mandat posvetio razgradnji multilateralnog poretka; od prijetnji prestankom financiranja NATO-a i sabotiranja UN-a do izlaska iz iranskog nuklearnog sporazuma, iz WHO-a, Pariškog klimatskog sporazuma itd. Za globalni poredak i mir sigurno bi bolji bio predsjednik SAD-a koji EU vidi kao ravnopravnog partnera i drži do demokratskih vrijednosti.

10. Što nas je epidemija covida naučila? Neki epidemiolozi kažu da se na nju trebamo navići kao "magarac na batinu"...

- Političke batine će zaslužiti svi odgovorni koji ovu opasnu pandemiju ne iskoriste za jačanje mehanizama solidarnosti: svima dostupnog javnog zdravstva i kvalitetnih socijalnih usluga.

DA TE PITAM

Prošlog su tjedna hrvatski mediji na dva sata ukinuli komentare ispod članaka. Zašto trajno ne ukinete komentiranje ispod tekstova kako bi spriječili govor mržnje?

- Razmišljamo o tome da ukinemo komentiranje kako bismo spriječili govor mržnje. Ali što je novinarstvo bez tzv. 'feed backa'. Ako institucije ne mogu sankcionirati govor mržnje s njima poznatih internetskih adresa, onda ni mi ne možemo zaposliti toliko ljudi koji bi brisali njihove komentare.