Vjerojatno kao sam dar s neba vladajući su jučer dočekali podatke državne statistike prema kojima je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu porasla čak 5,9 posto u odnosu na mjesec prije.
U usporedbi s rujnom prošle godine, rast je samo za nijansu skromniji, 5,4 posto, ali ništa manje ohrabrujući, posebno ako se uzme u obzir da naša industrija u ovoj godini bilježi kontinuirani rast, ostavljajući tako iza sebe šest sušnih recesijskih godina tijekom kojih je grebala po vrlo hrapavom dnu.
Možda i najveće zasluge za to pripadaju brodogradnji, djelatnosti za koju se još jučer smatralo da je u Hrvatskoj na izdisaju. No, karmine su ovoga puta izostale: hrvatski škverovi su privatizirani i restrukturirali su se, te su krenuli u nove poslove, ovoga puta u znatno zahtjevnijem okruženju od onoga u kojem su ranije funkcionirali.
Uz brodogradnju, rast u zadnje vrijeme bilježe i pojedine druge industrijske grane poput tektilne i kožarske industrije, kojima je još donedavno malo tko proricao da u Hrvatskoj uopće imaju budućnost. Svoj doprinos dala je i naftna industrija koja, unatoč niskim cijenama nafte na svjetskom tržištu, nastavlja s investicijama.
Da se nešto u hrvatskoj industriji iz temelja konačno počelo mijenjati govori i ovih dana objavljeno izvješće Doing Business Svjetske banke. Hrvatsku je ono po “lakoći poslovanja” usidrilo na 40. mjesto svjetske ljestvice. Ostavimo li po strani prepucavanja između SDP-a i HDZ-a oko metodologije, vrijedi spomenuti da su i u Svjetskoj banci primijetili jačanje automobilske industrije u Hrvatskoj.
Svoju su ocjenu o njoj u toj međunarodnoj instituciji dali u dijelu o prekograničnoj trgovini, za koju je Hrvatska dobila maksimalnu ocjenu, a koja se temelji upravo na proučavanju dobrog uklapanja hrvatskih proizvođača automobilskih dijelova u proizvodni lanac njemačke automobilske industrije.
Vlada na odlasku, dakle, posljednjih dana ima razloga za zadovoljstvo, barem kad je riječ o ekonomskim pokazateljima. Ipak, to ne znači da Milanović i njegovi suradnici trebaju slaviti.
Oporavak hrvatske industrije puno je više rezultat pada barijera koje nam je donijelo članstvo u EU i oporavka glavnih izvoznih tržišta, te stranih ulaganja u proizvodnju, nego Vladinih mjera. K tome, do stvarnog oporavka hrvatskog gospodarstva u cjelini, pa tako i industrije, još je jako dug put. Ipak, i mali koraci na njemu vesele.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....