Novi izvor prihoda za javne bilježnike, već se vesele novom poslu: ‘Spremni smo ga preuzeti‘

Po zemljišnoknjižni izvadak kroz neko se vrijeme više ne bi išlo na sud, niti bi se na sudu vodili zemljišnoknjižni sporovi, već bi taj posao radili javni bilježnici.

Na radnoj skupini za izmjene Zakona o zemljišnim knjigama ozbiljno se raspravlja o prebacivanju zemljišnoknjižnih predmeta javnim bilježnicima kako bi se rasteretili sudovi.

Puno rasprave

Premda sve ide u tom pravcu, konačna odluka još nije donesena. U stručnim krugovima o tome se jako puno raspravlja i iznose oprečna mišljenja.

Prema statističkim podacima o radu sudova za 2020. godinu, lani je bilo zaprimljeno manje ZK predmeta nego 2019. godine, njih 496.119 (godinu prije 519.274), ali ih je riješeno čak i više nego 2019. godine, ukupno 516.191 predmet, čime su neriješeni ZK predmeti smanjeni na njih 37.766, a 2019. neriješeno je bilo 55.990 ZK predmeta.

Kapaciteti

U svrhu rasterećenja zemljišnoknjižnih odjela uredilo bi se izmjenama i dopunama zakona da javni bilježnik postane povjerenik suda u postupcima obnove i osnivanja zemljišnih knjiga. Ideja o kojoj se raspravlja, prema našim informacijama, ide u pravcu da se ZK predmeti postave slično kao ovršni, odnosno da javni bilježnici budu povjerenici suda, a sud bi im algoritmom dodjeljivao predete u rad. Predmeti bi započinjali zahtjevima odvjetnika koji bi se morali podnositi u elektroničkom obliku.

ZK predmeti, prema sadašnjim razmišljanjima, ostali bi samo na onim sudovima koji imaju dovoljno kapaciteta da ih mogu rješavati.

Javni bilježnici se već vesele novom poslu, a time i novom izvoru prihoda.

- Javni bilježnici spremni su preuzeti svaki povjereni posao od strane Republike Hrvatske, a to smo dokazali u dosadašnjem postupanju kod ostavina i ostalih prenesenih nadležnosti. Uvođenjem kvalificiranog oblika isprava potrebnih za zemljišnoknjižnu provedbu sastavljenih po odvjetnicima i javnim bilježnicima i isprave koje sastavi drugi magistar prava i obvezatnost uknjižbe po izvršenoj ovjeri potvrdom isprave, u zemljišnoknjižnim odjelima Općinskih sudova, stanje upisa u zemljišnim knjigama bi bilo ažurirano u odnosu na stvarno stanje na terenu, a time i doprinijelo sređivanju zemljišnoknjižnog stanja - odgovaraju na ovu ideju iz Javnobilježničke komore.

Dalje kažu kako smatraju da bi se njihovim sudjelovanjem u obnovi zemljišnih knjiga ubrzao postupak i ažuriralo stanje zemljišnih knjiga.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica

Ronald Goršić/Cropix

- Hrvatska javnobilježnička komora kao članica Vijeća notarijata EU (CNUE) se za sve nadležnosti, pa i ove u svezi s nekretninama priprema i osposobljava po najboljim praksama notarijata EU, a u državama u kojima su zemljišne knjige najbolje uređene i pravni promet nekretninama najsigurniji upravo javni bilježnici uz sudove imaju u tome najveću ulogu - nastavljaju u Javnobilježničkoj komori uz obećanje kako bi, kada bi im se povjerio rad na zemljišnoknjižnim predmetima, koristili najbolja rješenja postupaka i digitalnih tehnologija iz EU.

Žestoko protiv ove ideje je bivša ministrica pravosuđa, sada odvjetnica Vesna Škare Ožbolt.

- Vlasništvo se čuva na sudovima, a ne kod javnih bilježnika. Već godinama postoji intencija prebacivanja baze vlasništva u neku organizaciju pri izvršnoj vlasti. O tome je bilo govora prije nekoliko godina, pa se zaustavilo, a sada se prebacivanjem postupaka javnim bilježnicima pod izgovorom da će se tako rasteretiti sudovi, ova tema opet razvlači kao guma - kaže Škare Ožbolt i tvrdi kako bi dobrom organizacijom posla i izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama u pravcu bržeg rješavanja ZK predmeta stvar bila bez problema najvećim dijelom već riješena.

- U dvije godine sam započela reformu, osigurala novac za njenu provedbu, riješila zaostatke i stavila zemljišne knjige u digitalni oblik. Ali sam uvela ovlaštene zemljišnoknjižne referente - govori Škare Ožbolt o svom ministarskom mandatu i nastavlja kako bilježnici nemaju dovoljno znanja za komplicirane ZK postupke. Smatra da bi zato bila nužna njihova edukacija, da bi to trajalo godinama, prouzročilo puno prigovora i žalbi, a to bi pak proizvodilo nove sudske sporove.

- Ne znam kome je ta ideja pala na pamet, ali ako ćemo sve prebacivati javnim bilježnicima, sudovi nam neće trebati - kaže bivša ministrica.

Na primjedbu javnih bilježnika da zemljišnoknjižne predmete rješavaju njihove kolege i u nekim drugim zemljama EU, Škare Ožbolt odgovara da ima zemalja u kojima su vlasničke baze povjerene na čuvanje izvršnoj vlasti, a kod nas to nije, niti treba biti slučaj.

Organizacija

- Mi imamo austrougarsko pravno nasljeđe gdje se vlasništvo čuva na sudovima, a u postkomunističkim zemljama se vlasništvo čuva u agencijama - ističe dalje i navodi da smo sada u istoj fazi kada je ona kao ministrica 2004. godine uvodila reformu zemljišnih knjiga.

- Kada sam uvodila ovlaštene zemljišnoknjižne referente, samo je u zagrebačkoj gruntovnici bilo 400.000 neriješenih predmeta. Nismo ih slali javnim bilježnicima, nego smo uveli ovlaštene referente koji su polagali posebne ispite, i po uzoru na njemački model riješili zaostatke - kazala je Škare Ožbolt u čijem je ministarskom mandatu, kaže, također bilo ideja da se ovi spisi povjere notarima, ali ona to nije dopustila.

Kaže da stanje u gruntovnicama do danas nije dokraja riješeno samo zbog organizacije, a za to proziva Ministarstvo pravosuđa.